Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju ZHMS CG

Agrometeorološki poslovi se u Zavodu za hidrometeorologiju i seizmologiju obavljaju od 1951. godine. Glavne aktivnosti se odnose na prikupljanje, unos i kontrolu podataka sa mreže agrometeorolških stanica, što podrazumijeva:

• Obradu, kontrolu i analizu podataka o temperaturama zemljišta, fenologiji i evapotranspiraciji.
• Izradu agrometeoroloških informacija, biltena i godišnjaka.
• Izradu i pružanje odgovarajućih informacija i usluga po zahtjevu korisnika:

*Izračunavanje meteorološkog indeksa opasnosti od šumskih požara.
*Izradu specifičnih agrometeoroloških informacija i prognoza za pojedina područja.
*Pružanje stručne pomoći korisnicima pri vršenju agrometeoroloških mjerenja.

Kada je agrometeorologija u pitanju Zavod raspolaže sa dvije operativne baze podataka i to: fenološkom bazom sa podacima sa 25 fenoloških stanica i bazom podataka o temperaturama zemljišta sa 11 agrometeoroloških stanica.

Fenološka baza sadrži podatke razvrstane u sedam osnovnih kategorija i to: voćarstvo, vinova loza, ratarstvo, šumsko drveće, biljne bolesti i štetočine, pčelarstvo i opšti poljski radovi.
Baza podataka o temperaturama zemljišta sadrži podatke o temperaturama na sedam dubina: 2, 5, 10, 20, 30, 50 i 100 cm

PodgoricaPljevljaCetinjeNikšićKolašinBar

Klikom na jedan od šest gradova (Bar, Cetinje, Podgorica, Nikšić, Kolašin, Pljevlja) dobićete grafik kretanja Tmax, Tmin i Tsr zemljišta na dubini 5 cm i dnevnu količinu padavina tokom prethodnog mjeseca, a na drugom grafiku srednju mjesečnu temperaturu tla za prethodni mjesec na različitim dubinama, kao i višegodišnje prosjeke za isti mjesec.

      Maj 2023.godine u Crnoj Gori su obilježili nepovoljni agrometeorološki uslovi. Vrijeme je bilo okoprosječno toplo i iznadprosječno kišovito, površinski slojevi obradivog tla u mnogim krajevima prevlaženi, a uslovi za razvoj i širenje biljnih patogena povoljni.

        Vrijeme je bilo najtoplije u trećoj dekadi mjeseca, a najhladnije u prvoj, kada je u planinskim oblastima na sjeveru zemlje bilježena pojava slabog prizemnog mraza, dok je pozni proljećni mraz na 2m visine izostao u svim krajevima. Vrijednosti srednje dnevne temperature su na jugu i primorju svakodnevno iznosile preko 15 ili 20°C, na planinama na sjeveru zemlje do 10°C, i u ostalim krajevima do 15°C većim dijelom mjeseca. Srednja mjesečna temperatura vazduha je imala manje pozitivno odstupanje od prosjeka i preovlađujući toplotni uslovi u cijeloj zemlji su bili povoljni za dobar razvoj poljoprivrednih kultura. Toplotni uslovi zemljišta su takođe bili okoprosječni. Srednja mjesečna temperatura je u slojevima do 50cm dubine na primorju i u Podgorici iznosila do 20°C, a u ostalim krajevima do 15°C, osim na visokim planinama na sjeveru (Žabljak) gdje nije prelazila 10°C, što su bile očekivane temperaturne vrijednosti zemljišta u ovom periodu godine.

     Kiša je često padala u cijeloj zemlji i dospjela količina je u većini oblasti bila znatno iznad prosječne. Broj kišnih dana, kao i količina dospjelih padavina bili su najveći na sjeveru zemlje (Žabljak – 25 kišnih dana; 236,5mm), gdje je došlo i do najvećeg porasta sadržaja vlage u tlu (graf.SPI index). Česte kišne padavine i prevlaženost zemljišta onemogućavali su i odlagali obavljanje poljoprivrednih radova na otvorenom u svim krajevima zemlje, ali su najveće probleme imali poljoprivrednici sjevernih i centralnih oblasti, koji zbog prevlaženosti tla nijesu mogli obaviti sadnju i sjetvu poljoprivrednih kultura u predviđenim rokovima. Takođe, mnoge ratarske i povrtarske kulture koje su ranije posijane, u uslovima visoke vlažnosti nijesu mogle dobro da se razvijaju i njihov ovogodišnji prinos će biti nizak. Česta kiša je nanijela štetu i voćarskoj proizvodnji. U sjevernim oblastima, u periodu cvjetanja većine voćnih vrsta, potpuno ili djelimično je onemogućila oprašivanje cvjetova i zametanje plodova (šljiva, trešnja, jabuka, kruška), dok su na jugu većinom stradali plodovi koji su bili u fazi zrenja (jagoda, trešnja..). Veći broj kišnih dana, visoka vlažnost i toplo vrijeme su pogodovali razvoju i širenju biljnih bolesti i korova, dok je zaštita i borba u njihovom suzbijanju bila otežana ili je potpuno izostala.