Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju ZHMS CG

      Maj 2023.godine u Crnoj Gori su obilježili nepovoljni agrometeorološki uslovi. Vrijeme je bilo okoprosječno toplo i iznadprosječno kišovito, površinski slojevi obradivog tla u mnogim krajevima prevlaženi, a uslovi za razvoj i širenje biljnih patogena povoljni.

        Vrijeme je bilo najtoplije u trećoj dekadi mjeseca, a najhladnije u prvoj, kada je u planinskim oblastima na sjeveru zemlje bilježena pojava slabog prizemnog mraza, dok je pozni proljećni mraz na 2m visine izostao u svim krajevima. Vrijednosti srednje dnevne temperature su na jugu i primorju svakodnevno iznosile preko 15 ili 20°C, na planinama na sjeveru zemlje do 10°C, i u ostalim krajevima do 15°C većim dijelom mjeseca. Srednja mjesečna temperatura vazduha je imala manje pozitivno odstupanje od prosjeka i preovlađujući toplotni uslovi u cijeloj zemlji su bili povoljni za dobar razvoj poljoprivrednih kultura. Toplotni uslovi zemljišta su takođe bili okoprosječni. Srednja mjesečna temperatura je u slojevima do 50cm dubine na primorju i u Podgorici iznosila do 20°C, a u ostalim krajevima do 15°C, osim na visokim planinama na sjeveru (Žabljak) gdje nije prelazila 10°C, što su bile očekivane temperaturne vrijednosti zemljišta u ovom periodu godine.

     Kiša je često padala u cijeloj zemlji i dospjela količina je u većini oblasti bila znatno iznad prosječne. Broj kišnih dana, kao i količina dospjelih padavina bili su najveći na sjeveru zemlje (Žabljak – 25 kišnih dana; 236,5mm), gdje je došlo i do najvećeg porasta sadržaja vlage u tlu (graf.SPI index). Česte kišne padavine i prevlaženost zemljišta onemogućavali su i odlagali obavljanje poljoprivrednih radova na otvorenom u svim krajevima zemlje, ali su najveće probleme imali poljoprivrednici sjevernih i centralnih oblasti, koji zbog prevlaženosti tla nijesu mogli obaviti sadnju i sjetvu poljoprivrednih kultura u predviđenim rokovima. Takođe, mnoge ratarske i povrtarske kulture koje su ranije posijane, u uslovima visoke vlažnosti nijesu mogle dobro da se razvijaju i njihov ovogodišnji prinos će biti nizak. Česta kiša je nanijela štetu i voćarskoj proizvodnji. U sjevernim oblastima, u periodu cvjetanja većine voćnih vrsta, potpuno ili djelimično je onemogućila oprašivanje cvjetova i zametanje plodova (šljiva, trešnja, jabuka, kruška), dok su na jugu većinom stradali plodovi koji su bili u fazi zrenja (jagoda, trešnja..). Veći broj kišnih dana, visoka vlažnost i toplo vrijeme su pogodovali razvoju i širenju biljnih bolesti i korova, dok je zaštita i borba u njihovom suzbijanju bila otežana ili je potpuno izostala.