Da, Danilovgrad je juče zaista ulovio tropski dan sa maksimalcem od tačno
30.0°C. Nekako ostaje sumnja u kvalitet mjerenja danilovgradske AMS, jer nijedna stanica nije bila ni blizu tim vrijednostima: Virpazar je išao do
27.2°C, Rvaši do
26.9°C, Podgorica (kao i Masline) do
26.2°C, Gornji Bandići do
25.9°C, Golubovci do
25.4°C.
Hvala Snow Hanteru na izvrsnom odg.kao uvijek,nego bas Sam htio jos da ga pitam nesto,jel jedino on moze da odg.bas ono opsirno,ne sumnjam ni u druge clanove foruma,da li je Nas stalni I najveci snjezanik Veliki namet na Durmitoru,u nekoj opasnosti u buducnosti,ako budu toplije zime a manje snijezne da ne stane,uvijek Sam razmisljo o tome,jeli bilo god.da bude u kriticnom stanju,ja koliko se sjecam pisano je nesto 2007 da je najmanji bio,no ipak se nadam da se to nece desiti za moga zivota
Proces povlačenja u veće visine, a zatim i iščezavanja planinskih lednika je prirodan tokom interglacijala. Debeli namet opstaje na visini znatno ispod sniježne granice zahvaljući ''trikovima''.
Tu je bitno više faktora: značajna visina, zatim sjeverna ekspozicija, onda morfologija terena (duboki cirk), u ovom slučaju veoma je bitna i geološka građa, tj. krečnjak. Kečnjak kao svjetla stijena ima visok albedo, s druge strane još su važnija njegova hemijska svojstva. Pošto je rastvorljiv u vodi u njemu se erozijom upravo stvaraju onakvi oblici reljefa koji su opisani kao najpovoljniji za dugo zadržavanje snijega, takođe zbog poroznosti onemogućava se u toplijem periodu godine stvaranje vodenih basena u donjim dijelovima lednika (snježanika) koji bi ubrzali njegovo topljenje, prosto ta voda ponire i oteče, a led ostaje ''suv'' i znatno se sporije topi. Možda najvažniji trik je što Debeli namet i njemu slični snježanici ne skupljaju samo snijeg koji pada na njihovu površinu, već znatno više navijavani i snijeg od lavina sa okolnog strmog planinskog terena.
Ovdje je jedan naučni rad o najjužnijim evropskim lednicima, među kojima je i Debeli namet. Isječak u obliku slike daje uvid u dimenzije Debelog nameta i variranje istih od sezone do sezone:
Kao što vidiš od godine do godine dimenzije se mijenjaju u velikom rasponu. Nažalost, sumnjam da se iko u okviru Nacionalnog parka Durmitor bavi Debelim nametom (a trebalo bi) pa ne znam da li je bilo kasnijih mjerenja i istraživanja i u kakvom se stanju trenutno nalazi??? Inače, ogromni snježanik u Velikom kotlu u Karanfilima je vjerovatno veći, nažalost o njemu nema naučnih istraživanja i mjerenja (makar meni nijesu poznata), a
ovdje možeš naći moju reportažu iz avgusta 2013. da dobiješ uvid koliko tu ima snijega nakon super sniježne zime.
