Author Topic: Radari i radarska meteorologija  (Read 16540 times)

Offline zec

  • Jr. Member
  • ***
  • Posts: 253
Radari i radarska meteorologija
« on: February 15, 2013, 22:58:31 »
Odlucio sam da nesto napisem o
radarskim slikama koje gotovo
svakodnevno gledamo. :) Prikaz radarske slike je krug promera
480km.Sa desne strane radarske slike nalazi se skala refleksivnosti u dBzkoja ide od 10 do 60 dBZ-a.

Konvektivna oblacnost tipicno
poprima 35 i vise dBZ-a.Kod nas su zabelezeni odrazi i veci od 65 dBZ-
a.Sto je odraz jaci CB je gradoopasniji,tj konvektivni procesi su izrazeniji,oluje su jace.

Prikaz radarske slike je PPI slika
(panoramski prikaz),nosi naziv
CAPPI,a pokazuje situaciju na 2km
visine. Kriterijumi koji se koriste u SAD za odredjivanje postojanja grada su:

1.Kada povrsinu koja zatvara izolinija 45dBZ-a,a dostigne maximalni iznos,taj oblak moze davati grad.

2.Kada refleksija prelazi 55dBZ-a
oblak 100% daje grad.

3.Kada refleksija prelazi 60dBZ-a postoji mogucnost formiranja tornada.

Offline zec

  • Jr. Member
  • ***
  • Posts: 253
Re: Re: Šta, zašto, kako...?
« Reply #1 on: February 15, 2013, 23:00:19 »
Gradonosni oblaci mogu se razvrstati u tri osnovna tipa cumulonimbusa koji se relativno dosta teško mogu razlikovati na radarskom snimku, jer često znaju biti kombinacija dva ili više tipa takvih oblaka.

To su:
-jednocelijski oblaci

- višecelijski oblaci (uređeni,neuređeni i slabo organizovani)

- supercekijski oblaci.

 Zavisno od intenziteta pojava,
konvektivni oblaci mogu biti:
štetonosni i neštetonosni, a zavisno od vremena trajanja (zivota) oblaka
mogu biti:

kratkoživeci i dugoživeći.

Offline zec

  • Jr. Member
  • ***
  • Posts: 253
Re: Re: Šta, zašto, kako...?
« Reply #2 on: February 15, 2013, 23:04:07 »
-STRUKTURA JEDNOCELIJSKIH OBLAKA I NJIHOVIH RADARSKIH ODRAZA

Jednocelijski oblaci se sastoje iz nekoliko izolovanih i neizolovanih konvektivnih celija, u različitim stadijumima razvoja, koje postoje istovremeno. Radarski odraz konvektivne celije na PPI pokazivaču ima oblik kruga ili elipse, ana RHI pokazivaču ima obično
osnosimetrični oblik u odnosu na
vertikalnu osu. Ono što nas najviše zanima je prvi radarski odraz (PRO), tj. ono što se u početku stvaranja Cb-a može zapazitii radarom, a javlja se
iznad zone uzlaznih struja i ima oblik prevrnute čaše sa dnom na gornjoj strani .  Kao pokazatelj zone uzlaznih struja javlja se područje
“slabog radarskog odraza”. PRO kod gradoopasne celije javlja se na visini 4 -7 km, celije bez grada od 2 do 5 km visine, što odgovara u većini slučajeva operativnim merenjima. Nakon pojave PRO, primjećuje se nagli rast intenziteta radarskog odraza i to horizontalnih i vertikalnih dimenzija.
Uzlazna struja dostiže 15 m/s za oko
10 minuta. Kroz 3-5 minuta radarski
parametri dostižu maksimum, a nakon 10-15 minuta dolazi do spuštanja područja pojačanog radarskog odraza, dok se pojava padavina javlja 15-20 minuta posle pojave PRO. Usled osne simetrije konvektivne celije padavine se izlučuju u zoni uzlazne struje, što dovodi do narušavanja konvektivne celije.
Vreme života takvih celija iznosi u
srednjoj vrednosti 30-50 minuta. One su obično slabopokretne, a grad pada u obliku lokalnih staza dimenzija 2x2 km. Obični jednocelijski oblaci su takvih karakteristika da se PRO javlja na visini 3-6 km iznad tla (visina izoterme –5 oC) sa maksimalnim intenzitetom od 30 dBZ- a. U zreloj fazi intenzitet raste do 45-50 dBZ-a. Odraz u specijalnim slučajevima
može postati i višecelijskiw, a promer može biti od 5 do 20 km, zavisno od intenziteta hladnog fronta. Ukupni životni vek manji je od 1 sat i 30 minuta. Pulsirajući jednocelijski oblaci su takvih osobina da se PRO javlja na visini 3-6 km iznad tla, u visini izoterme –5 oC. No, maksimalni intenzitet od 50 dBZ je viši nego kod obične celije i spušta se s vremenom prema tlu. Takva celija je ekstremno gradoopasna ako izolinija od 50 dBZ prelazi visinu od 6 km. Za nju je još karakteristična kratkoživeća uzlazna struja u obliku mehura brzine veće od 30 m/s, i javlja se grad promera do 5 cm koji je povezan s lokacijom zone odražajnosti od 50 dBZ. Samo trajanje nevremena na tlu je od 30-50 minuta.

Offline zec

  • Jr. Member
  • ***
  • Posts: 253
Re: Re: Šta, zašto, kako...?
« Reply #3 on: February 15, 2013, 23:05:54 »
STRUKTURA RADARSKIH ODRAZA I
DINAMIKA RAZVOJA VIŠECELIJSKIH
OLUJA: Višecelijski oblaci se sastoje
 od nekoliko (2-4) konvektivnih
celija koje se nalaze u različtom
stadijumu razvoja, horizontalnih dimenzija 15-50 km, a visine njihovog radarskog odraza (visine vrha oblaka) kreću se od 10 - 14 km, a gotovo uvek iznad 7 km visine. Na srednjim visinama javlja se nakovanj koji se proteže do 6 km ispred ruba odraza na niskim visinama. Nove celije se razvijaju uglavnom na desnoj strani u odnosu na smer kretanja čitavog
konvektivnog sistema uzrokujući
napredovanje sistema u desno. Nova celija se razvija svakih 5 do 10 minuta i javlja se kao nadstrešnica na srednjim visinama ispod kojih se javlja zona slabe odražajnosti (BWER – bounded weak echo region)
Život kompletnog sistema je od jednog do nekoliko sati. U zavisnosti od režima vetra u atmosferi postaoje tri podtipa takvih višecelijskig Cb-ova.

Offline zec

  • Jr. Member
  • ***
  • Posts: 253
Re: Re: Šta, zašto, kako...?
« Reply #4 on: February 15, 2013, 23:07:19 »
 UREĐENE VIŠECELIJSKE OLUJE:

Karakteristično kod ove podvrste je da se nove celije obrazuju na desnom boku oblačnog konvektivnog sistema, brzo
se razvijaju i premeštaju u levo od pravca kretanja oblačnog sistema i
kroz neko vreme dostižu maksimum u razvoju, tj. dominiraju unutar
sistema. Pravac premeštanja
grmljavinsko-gradonosnog oblaka
kreće se u desno od pravca vodeće struje. Konvektivne celije kreću se u levo od oblačnog sistema , a desno od vodeće struje. Brzina
premeštanja oblačnog sistema je 2 do 2,5 puta manja od brzine vodeće struje, a konvektivne celije imaju
manju brzinu od vodeće struje.

Offline zec

  • Jr. Member
  • ***
  • Posts: 253
Re: Re: Šta, zašto, kako...?
« Reply #5 on: February 15, 2013, 23:08:21 »
NEUREĐENE VIŠECELIJSKE OLUJE

Celije ovog tipa uočavaju se u
danima kada se pravac vetra naglo
menja sa visinom, a brzina vetra je
velika na svim visinama. Oblačni sistem takođe skreće od vodeće struje, a konvektivne celije mogu nastati u bilo kom delu oblačnog sistema i imaju različit pravac i brzinu premeštanja. Ovde je teško
predvideti mjesto stvaranja novih celija i razlikovati stare od mladih. Treba napomenuti da je gadjanje
raketama na ovakve celije
najsloženiji slučaj djelovanja u odbrani odgrada, jer
se ne može predvideti mesto
stvaranja novih celija, a mogu i u većini slučajeva imati različite pravce i brzine premeštanja.

Offline zec

  • Jr. Member
  • ***
  • Posts: 253
Re: Re: Šta, zašto, kako...?
« Reply #6 on: February 15, 2013, 23:09:49 »
SLABO ORGANIZOVANE VIŠECELIJSKE OLUJE

Ovakvi oblaci se razvijaju u danima sa jednolikom promenom po visini i
pravcu i sa znatnim vrednostima
brzine vetra na svim nivoima u relativno suvoj vazdusnoj masi u
prizemnom sloju. Oblačni sistem sastoji se iz manjeg broja konvektivnih celija (2-3) koje se premeštaju u pravcu vodeće struje ili nešto desno od nje, sve ili većina celija nastaje i raspada se istovremeno, konvektivne celije imaju relativno male promere, ali znatnu visinu (9-11 km), nagnuti oblik na RHI ekranu i kreću se paralelno jedna sa drugom u
jednom pravcu. Ovi oblaci javljaju se relativno retko, slabi su, a pojava
grada kod njih se veoma retko javlja ili je uopste nema.

Offline zec

  • Jr. Member
  • ***
  • Posts: 253
Re: Re: Šta, zašto, kako...?
« Reply #7 on: February 15, 2013, 23:19:41 »
STRUKTURA RADARSKIH ODRAZA I DINAMIKA RAZVOJA SUPERCELIJSKIH OLUJA:

Ovaj konvektivni oblak ima
jednostaničnu strukturu, a radarski
odraz je kružnog ili eliptičnog oblika sa horizontalnim dimenzijama 20-50 km (u srednjoj vrednosti) i visinom od 12 do 15 km, pa i većom. Ovaj0oblak ima na desnom boku prostranu zonu (5 do15 km) snažne uzlazne struje (20-40 m/s) koja se probija do 10 km visine. To je na snimku područje slabog
radarskog odraza koje je ograničeno sa gornje strane svodom snažnog radarskog odraza, nakovnjem radarskog odraza na frontalnom delu i delu desnog boka, zatim odrazom visokog gradijenta reflektovanog
signala i izraženim prednjim delom u obliku kuke ili priveska (HOOK odraz) koja obuhvata i prizemni sloj.
Na nižim visinama na zadnjojj desnoj strani oblaka ta pojava kuke ili priveska se proteže u desno od
smera kretanja oluje. Samo područje uzlazne struje se premešta paralelno sa gradonosnim
jezgrom i to konstantnom brzinom 25 do 50 km/h. U momentu
maksimalnog razvoja supercelije u
radijusu od nekoliko desetina
kilometara zapaženo je da se druge
celije ne stvaraju. Supercelijski
oblak ima dugi životni ciklus trajanja od 1 do 6 sati pa i više, a praćen je
katastrofalnom haha pojavom
grada,pa i tornada .Oblak je
širine 10 do 15 km i dužine nekoliko
desetina kilometara, a ponekad i 100 km. Uzlazna struja skreće u pravcu levog boka i skreće silaznu vazdusnu struju na visini njenog stvaranja. Tako se prostorno razgraničava oblast uzlazne
struje i padavinske zone (silazne struje) što isključuje mogućnost gušenja ili narušavanja uzlazne struje padavinskom zonom, a to osigurava stabilnost procesa održavanja života supercelije. Inače, evolucija supercelije se sastoji od faze rasta, zrele faze i faze raspadanja. Do razvoja nove
supercelije dosta retko može doći 1
do 2 sata kasnije i to 40 do 70 km
južnije od prethodno stvorene supercelije. Brzina premeštanja takve nepogode u srednjoj vrednosti je 20 do 40 km/h,
ali su bile i zabležene brzine u
pojedinim situacijama bliske i 100 km/ h.

Offline zec

  • Jr. Member
  • ***
  • Posts: 253
Re: Re: Šta, zašto, kako...?
« Reply #8 on: February 15, 2013, 23:22:00 »
TORNADO...
Tornado je "ciklon" malih dimenzija, promera 15 - 30 km, i pojavljuje se na zadnjoj desnoj strani supercelije; to je retka pojava za naše područje. Pojačani odraz kojipredstavlja tornado, spušta se sa srednjih visina ka bazi oblaka. Odraz u obliku  kuke (hook) javlja se uz dobro razvijene supercelije na njihovoj zadnjoj strani. Jacina odraza uz koji se javlja oblik kuke je ekstremno jak, preko 65 dBZ. U slučaju vrlo intenzivne ciklonalne cirkulacije na ekranu se pojavljuje oblik ptičje glave i V izreza koji potsticu pojavu tornada, a na mestu same pukotine moguća je jak grad  Prilikom razmatranja visine odraza i podataka RHI ekrana valja imati na umu pojave kao što su abnormalno širenje snopa,
širinu snopa, činjenicu da optički i
radarski izmereni vrh odraza nisu isti. Može se očekivati grad iz celija koje dosežu do tropopauze i jak grad s mogućnošću tornada iz odraza koji probijaju tropopauzu za više od 500 metara, a bitno je i vreme trajanja proboja tropopauze. Takozvani BWER (buonded weak echo region) je područje unutar odraza na RHI ekranu gde je signal veoma slab, ili ga nema. To je, ustvari, vertikalni presek odraza
u obliku kuke (na PPI ekranu). Iznad toga je nakovanj koji je povezan sa pojavom grada i jakog vetra.

Offline zec

  • Jr. Member
  • ***
  • Posts: 253
Re: Re: Šta, zašto, kako...?
« Reply #9 on: February 15, 2013, 23:24:05 »
Tekst su napisali Hrvatski meteorolozi.Sada sledi tekst koji sam ja kucao. :-)

Offline zec

  • Jr. Member
  • ***
  • Posts: 253
Re: Re: Šta, zašto, kako...?
« Reply #10 on: February 15, 2013, 23:27:27 »


Postavicu ovu radarsku sliku od
prosle godine iz Madjarske.Na jugu se izrazito istice konvektivna celija
izrazito jakog odraza (supercelija).Za razliku od ostalih oblaka na ovom radarskom snimku ova celija se kretala zapadnom strujom,tj udesno od vodece jugozapadne struje toga dana.Ono sto karakterise supercelije na radarskom snimku je to da se u zadnjem delu oluje nalazi izrazito jak odraz (maximalan odraz),a odmah pored njega je odraz znatnosmanjen.Na tom delu se formira mezociklon koji je povezan sa tornadom.Tu je izrazena ciklonska rotacija kroz dubok sloj koji se prostire od baze oblaka.pa sve do 10km u visinu.Brzina vetra u mezociklonu je nekoliko desetina
metara u sekundi.Takodje pojava
mezociklona oznacava to da postoje
veliki uslovi za formiranje
tornada.Tako da je vremenski razmak od formiranja mezociklona do pojave tornada oko pola casa.Jedan od znakova je takodje i padavinska zavesa ispod baze oblaka zelenkaste boje.Odmah levo od mezociklona nalazi se taj maximalni odraz kog karakterisu veoma krupan grad,olujni vetar i obilni pljuskovi.U tom regionu
smanjenog odraza,koji se nalazi
maximalni odraz javljaju se jake
uzlazne struje.

Offline zec

  • Jr. Member
  • ***
  • Posts: 253
Re: Re: Šta, zašto, kako...?
« Reply #11 on: February 15, 2013, 23:32:55 »


PREPOZNAVANJE MEZOCIKLONA NA
RADARSKOM SNIMKU:Ova vrsta pojave koja  prati supercelijske nepogode nešto redje daje tornado našim  krajevima.Na radarskoj slici javlja se na granici jakog odraza (iznad 65dBZ-a )i slabijeg odraza u zadnjem desnom (redje i levom) delu supercelijske oluje.Najprostije receno predstavlja vrtlog vazduha mezo razmera.To je vazduh koji se okrece oko vertikalne ose,obicno u istom pravcu kao i nizak pritisak u tom trenutku.Mezociklon predstavlja ciklonsku cirkulaciju koja je u vezi sa lokalizovanim niskim pritiskom u okviru jakih grmljavina.Najuspesnije se prepoznaje na dopler radarima.Takav radarski odraz,u vidu zapete, ima jake povrsinske vetrove i jak grad,najcesce u desno od samog
mezociklona.Mezocikloni su relativno lokalizovani i oni leze izmedju sinoptickih skala.Za vreme radarskog odraza u vidu zapete hladan vazduh biva uvucen u mezociklon od pozadi,a topao vazduh prodire u prednjem delu mezociklona. A evo i primera na samom radaru gore.
« Last Edit: February 16, 2013, 00:03:58 by zec »

Offline zec

  • Jr. Member
  • ***
  • Posts: 253
Re: Re: Šta, zašto, kako...?
« Reply #12 on: February 15, 2013, 23:36:16 »
PREPOZNAVANJE LINIJE
NESTABILNOSTI NA RADARSKOM
SNIMKU:

Linija nestabilnosti je linija cb-
ova koja se najcesce formira u okviru hladnog fronta.Ona prouzrokuje jake padavine,grad,jaka elektricna praznjenja,snazne pravolinijske vetrove,pa cak i tornada.Jaki pravolinijski vetrovi javljaju se kada je linija nestabilnosti u obliku luka,a odraz mora prelaziti 45dBZ- a.Downburst se javlja iskljucivo na sredini luka nepogode,dok se na rubovima luka javlja kruzno vazdusno kretanje od prednjeg dela ruba luka,do unutrasnjeg(zadnjeg) ruba
luka linije nepogode.Takodje kruzno kretanje se javlja iu prostoru izmedju samih cb-ova.To je mesto na kome nastaje tornado.Aktivnost
organizovane oblasti grmljavinske
oluje pojacava vec postojeca frontalna zona,i oluja moze pobeci ispred samog fronta.Ovakve oluje, koje na radarskom snimku imaju oblik luka,koji je jakog odraza,su
dugovecne i jake,a snazne uzlazne
struje "hrane"nepogodu,odrzavaju
njenu strukturu i cine je jacom.Javljaju se uglavnom leti,izmedju maja i avgusta na severnoj hemisferi u Americi i Evropi.Cesce nastaju tokom veceri i noci,a vetrovi dostizu i preko 90km/h.Najcesce sadrze 2 ili vise regiona downbursta. Evo primera na radaru.


Offline zec

  • Jr. Member
  • ***
  • Posts: 253
Re: Re: Šta, zašto, kako...?
« Reply #13 on: February 15, 2013, 23:47:02 »
POJAM DOWNBURST I PREPOZNAVANJE NA RADARU:

Downburst je snazan izliv
vetra,grada i kise iz konvektivne celije koji je usmeren direktno ka zemlji,a siri se u svim pravcima nakon dostizanja nivoa tla.Vetar posle udara u zemlju siri se u svim pravcima i sposoban je da proizvodi snazne pravolinijske vetrove koji dostizu i 240km/h proizvodeci velike stete.Podrucje zahvaceno downburst pojavom je oko
4km.Znaci za njegovo formiranje je grad i sitna jaka kisa koji padaju pod
uglom od 45 stepeni,par minuta
kasnije nastaju razorni vetrovi,krupan grad,obilna kisa.Ovo je endoterman proces koji zahteva mnogo energije (u obliku latentne toplote),tako da se hladn vazduh naglo izliva iz celije i kao tezi od toplog naglo pada i siri se u
svim pravcima.Belezi se veliki i brz pad temperature.A na periferiji nepogod se uocava padavinska zavesa koja se uvija u rolnu.Na radaru se prepoznaju u okviru linija nestabilnosti na,a na vertikalnom preseku oblaka kao vetrovi koji putuju u razliciti pravcima
u zoni padavina.Lokalizovan je i
pojavljuje se uglavnom na jednom
radarskom snimku  iz razloga sto kratko traje.


Evo i primera oblacnosti koja je
pogodila moj krajem maja 2011.godine.Karakteristican odraz u
obliku slova "U" na radaru, daje
downburst pojavu.


Evo i šeme razvoja linije
nestabilnosti.Isprekidana linija
pokazuje mesto i putanju downbursta,strelice vazdusnu
cirkulaciju.Na gornjem delu luka je
kruzna cirkulacija na kome se javlja tornado.


Offline zec

  • Jr. Member
  • ***
  • Posts: 253
Re: Re: Šta, zašto, kako...?
« Reply #14 on: February 15, 2013, 23:52:18 »
HP SUPERCELIJE:

 Ova vrsta supercelije daje izuzetno
obilne padavine.Kod nas se formiraju najredje.1-2 puta godišnje.Javljaju se u visecelijskoj oblačnosti,ili kada kod klasicne supercelije poraste kolicine vlage u prometu.Jaki vetrovi prave linije u krugu oko nje nisu toliko izraženi,jer se vlaga proteže kroz vece dubine troposfere.Evaporativno hladjenje i negativna polovnost su smanjeni,jer tacka rosista depresije u donjem delu troposfere ima tendenciju
da bude smanjena. To su narocito opasne oluje,jer je mezociklon umotan u kišnu zavesu i može sakriti tornado.Ovakva oluja ima
niži potencijal da daje krupan grad,ali ni on nije isključen.Najopasnije pojave kod hp supercelije se javljaju na prednjoj jugoistočnoj strani oluje,dok su uzlazne struje na prednjem krilu. Na radaru se prepoznaje po obliku zrna graška,a zona pod maksimalnim odrazom je extremno velika.


Offline zec

  • Jr. Member
  • ***
  • Posts: 253
Re: Re: Šta, zašto, kako...?
« Reply #15 on: February 15, 2013, 23:56:45 »
LP SUPERCELIJE:

Ova vrsta supercelije je slabija od
klasicne supercelije u vidu padavina.Formiraju se kada ima dovoljno vlage zaformiranje oluje,ali ne i dovoljno vlageza neke jače padavine.Najviše ih ima na Pešterskoj visoravni.Takav oblak može davati padavine skoro samo u
obliku grada,koji može dostizati veličinu bejzbol loptice,a u isto vreme se javljaju jake suve grmljavine.Uzlazne struje se nalaze na zadnjem krilu oluje,a mezociklon je dobro definisan.Ako dodje do formiranja tornada,tornado je tada jako uocljiv jer je obično iza njega jako svetla gradna ili kisna zavesa. Prikaz na radarskom snimku:Lp supercelije se izuzetno teško lociraju na radaru,jer postoji nedostatak padavina u omotu oko zida oblaka.Tj. oblak nece imati oblik kuke,jer nema dovoljno padavina unutar oluje da bi se obezbedila refleksija. Evo njenog izgleda:

Offline zec

  • Jr. Member
  • ***
  • Posts: 253
Re: Re: Šta, zašto, kako...?
« Reply #16 on: February 16, 2013, 00:01:06 »
Skala refleksivnosti može ići i do
100dBZ-a.Ali nikada nje zabeležen oblak iznad 90dBZ-a.Medjutim dBZ-i se koriste gotovo isključivo za padavine unutar oblaka.Što je refleksija jača,grad je krupniji,padavine su obilnije.

Prilikom jednog skeniranja cb-a u našim krajevima,u Srbiji refleksija je
bila zapanjujućih 80dBZ-a.A recimo u Americi iz refleksije od 60dBZ-a se može razviti F5 tornado,tako da to i nije neko merilo.Ono što ukazuje na postojanje opasnih vremenskih (ne)prilika je oblik samog radarskog odraza. Evo da postavim i jednu sličicu.Kada postoje ovakvi radarski odrazi grad je uvek prisutan,označena je i zonapadanja grada.
Svi ovi oblaci imaju šansu da daju
tornado,a pogotovo ova dva označena,gde je on gotovo uvek
prisutan.



Toliko za sada,nadam se da vam se svidja. :-)

Offline Cirius

  • Urednik
  • Sr. Member
  • *
  • Posts: 3705
Re: Radari i radarska meteorologija
« Reply #17 on: February 16, 2013, 02:16:14 »
 :109:     dovoljno opširno i lijepo izloženo,  zeče   :45:    Ovu "kuku" na radarskom odrazu često jure one ekipe stormchasera po američkom srednjem zapadu ...    :28:

Offline zec

  • Jr. Member
  • ***
  • Posts: 253
Re: Radari i radarska meteorologija
« Reply #18 on: February 16, 2013, 12:39:33 »
Hvala! :83:
Upravo tako,lovci na oluje upravo prate te kukaste odraze na radaru,jer je sledeća faza evolucije kukastog odraza odraz u obliku uštipka.Upravo ta šupljina označava da se spustio tornado. :83:
Takvih odraza bude i kod nas u Srbiji,Madjarskoj,Hrvatskoj,Bosni,ali ne u planinama,jer struje razbucaju tu strukture,pa se tornada upravo javljaju u nizinama i pobrdjima,medjutim dešavaju se anomalije,pa se levak spusti i iznad 1000mnv,to se desilo u Meksiku skoro i to je ja mislim svetski rekord da se levak spusto na planine.
 
Mehanizam nastanka tornada je
veoma složen.Svi znamo da se
nasmrtonosnija tornada,tj. najjača
javljaju iz superćelijskih oluja,iz
mezociklonalnog vrtloga.Tada se
pored jakih indeksa nestabilnosti mora javiti vetar smicanja.Da bi nastao neki jak tornado blizu površine ne bi trebalo biti jakog vetra jer bi se struktura levka teško formirala,a pogotovo teško održavala.Najčešće bi tada nastala samo funel cloud formacija.Treba reći takodje i da su pogotovo jaka tornada izražena u frontalnim olujama u okviru kojih se nalaze superćelije.U većini slučajeva je
tako,a li to ne garantuje da se jači
levak ne može razviti i iz cb-a koji je nikao u samoj nestabilnoj vazdušnoj masi. Razvoj tornada u superćelijama je čest kada postoji razlika u temperaturi u zidu samog mezociklona. Jugoistočno i istočno od superćelija razvija se kumulusna oblačnost,a ima i iskidanih oblaka fraktusa.Ovo ukazuje da oluja prikuplja ogromne količine energije.
Ciklus formiranja tornada počinje kada superćelija razvije mezociklon-
ogroman rotirajući stub vazduha koji se pruža niže od same baze cb-a pa sve do tropopauze.Čim poraste kolićina vlage u prometu padavine se naglo intenziviraju,što pojaćava i
zadnju slabinsku nizlaznu struju u
superćeliji.Ova nizlazna struja teži da
vuče mezociklon ka tlu. Topao,vlažan vazduh počinje da se
podiže nagore,a zatim ga preuzima
uzlazna struja.Baza mezociklona se
spušta.U oblaku turbulencije dostižu
ogromne brzine.Pored mezociklona u zoni maksimalnog odraza na radaru akumuliraju se velika zrna grada.U mezociklon počinje da se uvlači i hladan,vlažan vazduh iz silazne struje.
Ova konvergencija toplog vazduha u uzlazna strujana,a takodje i hladnog vazduha izaziva formiranje rotirajućeg oblaka.Lokalna zadnja nizlazna strujanja se fokusiraju uz sam zid mezociklona.A u isto vreme se na sve manjoj površini snažno intenziviraju uzlazne struje.Stvara se područje izuzetno niskog vazdušnog pritiska. Taj lokalni izuzento nizak vazdušni pritisak deluje kao usisivač,formira se
stub tornada koji se spaja sa
zemljom.Pojačava se grmljavinska
aktivnost u oblasti superćelijskog
tornada.Hladana nizlazna struja intenzivno hita nadole praveći jake
udare vetra.U neposrednoj blizini,par km od tornda kišna zavesa dobija zelenkaste nijanse,a ispred same oluje može nastati i prašinska oluja.

Offline zec

  • Jr. Member
  • ***
  • Posts: 253
Re: Radari i radarska meteorologija
« Reply #19 on: February 16, 2013, 12:43:47 »
Medjutim,šta vredi sve ovo,kada ljude u Srbiji ovo ne zanima,čim čuju da grmi beže u kuću i propuste najlepše formacije. :82:

Kada se samo setim prošle godine,kada se u Bg formirao tornado,niko nije ni video,nastala je samo jedna jedina slika.Sramota. :12:

Offline zec

  • Jr. Member
  • ***
  • Posts: 253
Re: Radari i radarska meteorologija
« Reply #20 on: February 18, 2013, 01:06:30 »
Ovo je odličan primer radarskog odraza superćelije,gde postoje sve odlike ovog oblaka na radaru i opasne vremenske prilike koje je ova oblačnost donosila.
Dobro je definisan zadnji bok nizlazne struje,uočava se i šupljina radarskog odraza.Tu šupljinu karakteriše to da postoji vrlo malo padavina u prostoru rotirajuće uzlazne struje.Tako da se može reći da je prethodni radarski odraz ovog oblaka bio u obliku zareza,odnosno kuke,a da je kasnije zbog snažne uzlazne struje pokrenuta rotacija koja je rezultovala ovom šupljinom.
Rotacija verovatno otkriva tornado
vortex odraz,koji je povezan sa spuštanjem mezociklona ka zemlji.Dok se u okolini verovatno javljao
vrlo krupan,jak grad.

Offline zec

  • Jr. Member
  • ***
  • Posts: 253
Re: Radari i radarska meteorologija
« Reply #21 on: February 18, 2013, 01:12:54 »
RASPOZNAVANJE TIPOVA GRADONOSNIH OBLAKA :
Stvaranje pojedinih tipova gradoopasnih celija određeno je
režimom vetra, utvrđenim aerosinoptičkim uslovima, pri čemu je istovremeno postojanje raznih tipova celija na datom području
uglavnom isključeno. Struktura
atmosfere u danima sa različitim
tipovima celija karakterise se znatno visokim sadržajem vlage i visokim nivoom konvektivne nestabilnosti, a bitno se razlikuju samo u režimu vetra. Raspoznavanje radarskih odraza gradoopasnih celija različitih tipova vrši se po karakterističnoj slici na PPI i RHI ekranu. Zbog toga je neophodno: - utvrditi  strukturu radarskog odraza oblačnog sistema na PPI i RHI pokazivačima - utvrditi broj  konvektivnih celija (ako je to moguće) - utvrditi prostornu strukturu celije (simetrične, nesimetrične) i njihov oblik na PPI i RHI pokazivaču - konstruisati trajektoriju premeštanja oblačnog sistema kao celine i pojedinih konvektivnih celija koje ulaze u sastav oblačnog sistema - utvrditi pravac i brzinu premeštanja
oblačnog sistema i konvektivnih
celija - utvrditi tip gradoopasnog
oblaka (ako je to moguće) Postojanje jedne snažne nesimetrične konvektivne celije sa “kukom”, nadstrešnicom (frontalnom i bočnom)
ukazuje na sigurno prisustvo
supercelijskog gradonosnog oblaka.
Jedocelijski i visecelijski cb,
takođe je lako razlikovati jedno od drugog po tome što oblačni sistem u prvom slučaju se sastoji iz izolovanih simetričnih kratkoživećih i nezavisnih celija, a u drugom slučaju oblačni sistem se sastoji iz kompleksa nesimetričnih celija koje su u međusobnoj zavisnosti i utiču na svoj međusobni razvoj. U retkim
situacijama nije moguće raspoznavanje tipa gradonosnih
oblaka.

Offline zec

  • Jr. Member
  • ***
  • Posts: 253
Re: Radari i radarska meteorologija
« Reply #22 on: February 18, 2013, 01:34:17 »
Evo jedne Hp superćelije kod nas.Šta mislite koliko je palo kiše iz nje? :05:

Offline Fraka

  • Sr. Member
  • *****
  • Posts: 8078
Re: Radari i radarska meteorologija
« Reply #23 on: February 18, 2013, 01:34:57 »
a biceee jedno 25-30 mm  :60:

Offline zec

  • Jr. Member
  • ***
  • Posts: 253
Re: Radari i radarska meteorologija
« Reply #24 on: February 18, 2013, 01:43:00 »
U Adi 100mm :11:
Avgust 2010.