Kao što neki od vas već znaju, u decembru sam bio na Kopaoniku, pa evo odlučih da sada podijelim sa vama slike, sa više od mjesec dana zakašnjenja.
Ali dobro, bolje ikad nego nikad.
Na Kopaonik sam stigao 18. decembra uveče i zanimljivo je da je baš tada izmjerena najveća visina snijega na Kopaoniku u dosadašnjem dijelu zime, 31cm.
Dočekala me prava zimska idila i 20-50cm snijega zbog uticaja vjetra. Snijeg je padao još to veče.
Zatrpani automobil:
Put do konaka:
Meteorološka stanica, u kojoj smo bili smješteni tih dana:
Kroz mećavu:
Nema riječi kojima bih mogao da opišem dan koji je slijedio. Pred izlazak sunca:
Jezero magle, negdje daleko ispod nas:
Nebo tamno plavo, a sve ostalo bijelo:
Idila:
Daljina:
Na ski stazi:
Na žičari:
Pozer:
Ne mora baš svaka slika da ima ime:
Sijenke:
Već narednih dana je krenuo da duva južni vjetar "snjegožder", pa je snijeg krenuo da se topi velikom brzinom.
Mojih rukah djelo:
Zalazak bi bio još ljepši da nema ovih dalekovoda:
Već tih dana se snijeg djelimično otopio, pa su ove zimske slike zamijenile jesenje:
Uspon:
Jesenje boje:
Dolazak novih oblaka:
Došlo vrijeme da se ide nazad: