Datum: 14.04.2022.
U ovom zemljotresu 101 osoba je izgubila život u Crnoj Gori i 35 u Albaniji. Stradali su gradovi: Ulcinj, Bar, Petrovac, Budva, Tivat, Kotor, Risan i Herceg Novi, a razoreno je 250 naselja. Uništen je ogroman dio modernih hotelskih kapaciteta u regionu, oštećena su 53 zdravstvena objekta, 570 objekata socijalne i dječije zaštite, 240 školskih objekata. Posebno su stradali kulturno-istorijski spomenici (manastiri, crkve, muzeji, arhivi), koji su koncentrisani uglavnom u najugroženijem primorskom pojasu.
Velike štete su bile na putnoj mreži - oštećeno je oko 350 km magistralnih i 200 km regionalnih puteva. Jedna od specifičnih manifestacija oštećenja tla izazvana zemljotresom bile su pojave likvifakcije (tečenja tla), klizišta i odroni.
Do kraja 1979. godine registrovano je 90 jakih naknadnih zemljotresa, sa magnitudom većom ili jednakom 4.0, preko 100 zemljotresa sa magnitudom 3.5 - 4.0, kao i skoro 10.000 slabijih potresa. Na karti su prikazani epicentri 420 zemljotresa koji su se dogodili u Crnoj Gori i okolini tokom 1979. godine sa magnitudom M>3.0
Prema podacima dubinskog seizmičkog sondiranja duž linije: ušće Bojane - Bar - Petrovac - Boka Kotorska, postoji dubinski razlom, kojem treba pripisati nastanak glavnog zemljotresa 1979. godine. Poslije dogođenog glavnog zemljotresa manifestovana je blokovska građa gornjeg dijela zemljine kore u ovom dijelu terena. Poprečnim rasjedima na ovom području, gornji dio kore je izdijeljen u blokove koji su i ranije bili seizmički aktivni. Nakon glavnog zemljotresa duž, ovih rasjeda javljali su se vrlo brojni naknadni zemljotresi slabijeg i jačeg intenziteta.
Copyright 2020