Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju
 

22.03.2019. Visina snijega u 7h
(u cm)

ZABLJAK: 41

22.03.2019.
Temperatura mora u 13:00h

Bar: 16Budva: 15Ulcinj: 15Petrovac: 15Herceg Novi: 14

Interactive

Kontakt Forum
Tenderi i javne nabavke

AMS

Automatske
meteoroloske stanice AMS
 
5. Mar 2019.
Svjetski dan meteorologije


Poruka Generalnog Sekretara SMO
povodom Svjetskog dana meteorologije 2019.

Petteri Taalas
Generalni sekretar SMO
Svjetski dan meteorologije 2019. (23.mart), posvećen je temi: „Sunce, Zemlja i vrijeme“.


Sunce obezbjeđuje energiju koja je osnova za sav život na Zemlji. Ono upravlja vremenom, strujama okeana i hidrološkim ciklusom. Oblikuje naše dnevne aktivnosti i raspoloženje. Inspiracija je za muziku, fotografiju... umjetnost u cjelini. Locirano na oko 150 milliona kilometara od Zemlje, Sunce je srce našeg solarnog sistema i održava našu planetu dovoljno toplom, da živa bića napreduju. Preko 4.5 milijarde godina, ova vrela lopta svijetleće plazme je vodeća sila, koja stoji iza vremena i klime i života na Zemlji.
Satelitska mjerenja sprovedena u proteklih 30 godina, pokazuju da se sunčeva energija nije povećala i da se skorašnja otopljenja na Zemlji, ne mogu pripisati promjenama u sunčevoj aktivnosti.
Povećanje temperatura – koje tope snijeg i zagrijavaju okeane – je poslijedica dugo-živećih gasova staklene bašte u atmosferi. Koncentracije ugljen-dioksida su dostigle vrijednost 405.5 milionitih djelova u 2017.godini i nastavljaju da rastu. Kao poslijedica navedenog, počev od 1990.godine, došlo je do povećanja u ukupnoj snazi radijacije od 41% – efekat zagrijavanja klime - od strane gasova staklene bašte. Ugljen-dioksid čini preko 82% povećane radijacione snage, tokom poslednje dekade.
Ukoliko se trenutni trend u rastu koncentracije gasova staklene bašte nastavi, možemo očekivati rast temperature od 3 °C do 5 °C, do kraja ovog vijeka. Ovo je znatno iznad cilja pariskog Ugovora UNFCCC, a to je održavanje globalnog rasta temperature u prosjeku ispod 2 °C, a što je moguće bliže 1.5 °C.
Klimatske promjene su dovele do povećanja toplotnih talasa i novih temperaturnih rekorda – kako na lokalnom dnevnom nivou, tako i na nacionalnom, regionalnom i globalnom nivou. Toplotni talasi počinju ranije i završavaju se kasnije tokom godine, postali su češći i intezivniji, kao rezultat klimatskih promjena.
Projekcije klimatskih modela pokazuje povećanje srednjih temperatura u većini zemalja i regionima sa okeanima, vreli ekstremi se događaju u većini nenaseljenih regiona, velike padavine u nekoliko regiona, a vjerovatnoća pojave suša i deficita padavina se javlja u nekim regionima. Klimatski rizici povezani sa zdravljem, sigurnosti hrane, vodosnabdijevanjem, ljudskom sigurnošću i ekonomskim rastom, su projektovani da se povećaju sa globalnim otopljenjem.
Sunce može obezbijediti alternativni izvor energije, koji se može koristiti čak i pri oblačnom vremenom. Solarna energija se koristi širom svijeta i postaje sve više popularna za generisanje energije ili zagrijavanje i desalinizaciju vode. Razumijevanje kako Sunce utiče na vrijeme i klimu je samim tih kritično za misiju Svjetske meteorološke organizacije (SMO) - jačanje otpornosti društva.
Integrisani pristup SMO zajednice Zemlja sistem, će obezbijediti najbolje znanje i operativne servise, koji će pomoći zemljama da se nose sa fenomenima vremena, klime, hidrologijom, okeanima i životnom sredinom.
Više informacija na: World Meteorological Organization
Category:Aktuelnosti