Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju
 

25.06.2017.
Temperatura mora u 13:00h

Herceg Novi: 25Bar: 24Petrovac: 23Budva: 23Ulcinj: 23

Interactive

Kontakt Forum

PLIMA I OSEKA

Prognoza za Luku Bar Plima i osjeka

AMS

Automatske
meteoroloske stanice AMS
 
5. Mar 2015.
Svjetski dan meteorologije

Poruka M.Jarrauda
Generalnog sekretara Svjetske Meteorološke Organizacije povodom Svjetskog dana meteorologije 2015
– Znanje o klimi, kao osnova za djelovanje na klimu -


Svjetska meteorološka organizacija, kao nasljednica Međunarodne meteorološke organizacije, formirane 1873., kao osnovnu misiju ima pružanje podrške zemljama svijeta u obezbijeđivanju meteoroloških i hidroloških informacija, u cilju očuvanja ljudskih života i imovine; informacija o prirodnim katastrofama uslovljenih vremenom i klimom, za očuvanje životne sredine i davanju doprinosa održivom razvoju. Ovo se ne može ostvariti ukoliko ne postoje neophodna osmatranja, istraživanja i aktivnosti, koja razvijaju znanje i razumijevanje o vremenu i klimi.

Počev od 1951.godine, SMO obilježava 23.mart 1950. kao datum stupanja na snagu Konvencije o osnivanju Svjetske meteorološke organizacije i važnog doprinosa koji daju nacionalne meteorološke i hidrološke službe u očuvanju života i blagostanju društva. Svake godine, fokus proslave je na jednu temu od velikog interesa. Ovogodišnja tema „Znanje o klimi, kao osnova za djelovanje na klimu“, ne može doći u bolje vrijeme, s obzirom da se međunarodne zajednice kreću ka ambicioznim odlukama i akcijama, za rješavanje klimatskih promjena.

Klimatske promjene se tiču svih nas. One utiču na gotovo sve socio-ekonomske sektore, od poljoprivrede do turizma, preko građevinarstva do zdravlja. One utiču na strateške resurse, kao što su voda, hrana, energija. One usporavaju, pa čak i ugrožavaju održivi razvoj i to ne samo u zemljama u razvoju. Cijena neaktivnosti je velika i postaće još veća ukoliko se odmah odlučno ne djeluje.

Informacije o vremenu i klimi i njenim varijabilnostima i promjenama, su ugrađene u naš svakodnevni život – od dnevnih prognoza vremena do sezonskih klimatskih prognoza – da je ponekad lako zaboraviti količinu osmatanja, istraživanja, proračuna i analiza, koje se nalaze u osnovi tih informacija i produkata o klimi i vremenu. Danas, prosječna vremenska prognoza od pet dana unaprijed je dobra kao dvodnevna prognoza od prije dvadeset godina, a i sezonska prognoza je postala veoma pouzdana. Ovo je omogućeno zahvaljujući daljinskoj detekciji, uključujući satelite, velika poboljšanja u nauci i ogromno povećanje snage računara. Naučni progres u meteorologiji i klimatologiju u poslednjih pedeset godina je sigurno jedan od najznačajnijih napredaka u odnosu na sve ostale naučne discipline.
Znanje o klimi, koje je stečeno u poslednjim dekadama je neprocjenjiv izvor i preduslov za donošenje odluka i za djelovanje na klimu. Višestruki dokazi – počev od porasta temperature do smanjenja glečera, od porasta temeperature mora do ekstremnih vremenskih uslova – daju nam visok nivo pouzdanosti da se klima mijena i da su promjene veće uslijed ljudskih aktivnosti, posebno uslijed emisije gasova staklene bašte, koja svake godine dostižu rekordne vrijednosti.

Nauka daje visok nivo pouzadanosti, da još uvijek možemo promijeniti smjer klimatskih promjena i ublažiti promjene do prihvatljivog nivoa. Danas, malo ljudi osporava dokaze o klimatskim promjenama i odgovornosti koju imamo prema budućim generacijama. Znanje o klimi, može i mora, podržati ovaj proces, olakšavajući onima koji donose odluke da na svim nivoima donesu najbolje odluke. Znanje o klimi mora biti u formi lako razumljivoj i korisnoj od strane onih, kojima je potrebno. Klimatski produkti i usluge mogu pomoći urbanistima u razvoju politika i aktivnostima planiranju, koje mogu ojačati otpornost gradova da se suoče sa prirodnim hazardima i njeguju zelenu ekonomiju. Javno-zdravstveni autoriteti koriste prognoze klime, kako bi na adekvatan način prikazali moguće poslijedice takvih ekstrema na zdravlje ljudi, kao što su: suše, toplotni talasi i poplave. Zahvaljujući prognozama trenda temperatura i padavina, poljoprivrednici mogu planirati sjetvu i donositi markentiške odluke.
Oni koji upravljaju vodnim resursima koriste informacije o klimi da optimizuju snabdijevanje vodom i upravljaju poplavama. Energetski sektor koristi informacije o klimi da odluči, gdje i koji tip postrojenja treba izgraditi na određenoj lokaciji.

Globalni okvir za klimatske usluge, inicijativa UN sistema, koju vodi SMO, je zamišljenja upravo u ovu svrhu: da obezbijedi pružanje klimatskih usluga na način da odluke budu donešene bazirano na najboljim mogućim informacijama. Ovo je ključni izazov kako u zemljama u razvoju, tako i u razvijenim zemljama, a postoji i velika potencijalna korist u međusobnoj razmjeni znanja. Iskustva i napredak u razvoju i primjeni klimatskih usluga mogu poslužiti kao primjeri dobre prakse i pomoći drugim zemljama u ubrzanju njihovog puta ka adaptacijama na klimu.

Na kraju, pozivam članice SMO-a, Vlade i civilno društvo, da razmjenjuju i primjenjuju znanja o klimi, potrebna za snažna djelovanja na klimu, u cilju smanjenja klimatskih rizika i njegovanja održivog razvoja.

http://www.wmo.int/worldmetday/

Category:Aktuelnosti