Evo primjera lošeg novinskog članka i sagovornika koje izgleda nije briga kako će novinar nešto interpretirati.
Tekst je izašao u jučerašnjem DAN-u
CRNU GORU POGAĐAJU KLIMATSKE PROMJENE, STRUČNJACI UPOZORAVAJU Čekaju nas stravično ledene zime ■ Prema procjenama Agencije, jedna od posledica globalnog zagrijavanja biće i povećanje nivoa mora, odnosno gubitak dijela obale ■ Micev upozorava i na konstantan porast temperatura u ljetnjem periodu Klimatske promjene su globalni problem, koji itekako pogađa teritoriju Crne Gore, i koja se prema tvrdnjama stručnjaka već suočava sa ekstremnim metereološkim procesima. Prema ocjeni direktorice Agencije za zaštitu životne sredine Daliborke Pejović, Crna Gora se zbog svog geografskog položaja nalazi u jako ranjivom području Mediterana.
Prema izvještaju iz Agencije za zaštitu sredine, projektovano povećanje nivoa mora do kraja vijeka, od oko 75 odsto, biće posledica termalne ekspanzije. Kako je upozoreno u tom dokumentu, u slučaju da se poveća nivo Jadranskog mora došlo bi do gubitka dijela obale, a time i do nestanka pojedinih biljnih i životinjskih vrsta.
– Jedna od posledica globalnog zagrijavanja jeste i povećanje nivoa mora. Između ostalih, razlog je termalno širenje vode, uzrokovano povećanjem temperature mora. Gubitak dijela obale doveo bi do ekonomsko-socijalnih problema – upozorila je Pejovićeva.
Meteorolog Branko Micev ističe da se „kroz nagli porast temperature vazduha i stalni trend otopljenja može eksplicitno govoriti o otopljenju na lokalnom nivou koje je potpuno u skladu sa evidentnim globalnim otopljenjem”.
– Trend otopljenja je veoma izražen, počevši od 80-tih godina. Temperatura vazduha ima nagli trend porasta i stalno je iznad klimatske normale a veoma je izražena učestalost ekstremnih temperatura. Kod nas su evidentne klimatske promjene, na primjer, u tri glavne klimatske zone Crne Gore. Srednja maksimalna dnevna temperatura je povećana za skoro jedan Celzijus od 1991. godine u odnosu na odgovarajuću klimatsku normalu – kaže Micev.
On kaže da su „sve regije Crne Gore pogođene raznim ekstremnim meteoprocesima, sa velikim štetama, što ukazuje na veliku izloženost Crne Gore esktremnim meteorološkim procesima”.
– To su veliki snjegovi i ledeni talasi koji okivaju ledom našu državu, obilne padavine i poplave, velike suše i esktremno topli talasi sa požarima. Veoma su pogođeni i šumski i vodni resursi, kao i resursi proizvodnje hrane. Uz to, imamo pojavu biljnih štetočina i bolesti, što negativno utiče na biodiverzitet i što je najvažnije i na ljude i njihovo zdravlje, jer određeni mikroklimatski uslovi pogoduju razvoju raznih virusa. Treba raditi na jačanju kapaciteta nacionalnih prognostičkih službi. Na taj način se u velikoj mjeri može smanjiti ranjivost u naletu ekstremnih meteoprocesa. Na primjer, u periodu velikih suša nedostaje voda za proizvodnju električne energije, nedostaje voda za poljoprivredu u tim situacijama smo veoma ranjivi – rekao je Micev.
Pejovićeva je kazala da je veoma teško izvršiti procjenu uticaja klimatskih promjena na biodiverzitet, jer se promjene dešavaju polako, ali u skladu sa očekivanim klimatskim promjenama (povećanje temperature i smanjenja vlažnosti). Takođe je dodala da se očekuje smanjenje i gubitak vrsta vezanih za slatkovodne ekosisteme, kao i vrsta osjetljivih na značajna kolebanja temperature i vlažnosti sredine (vodozemci).
Kako je upozorila, povećanje temperature u kontinentalnom dijelu Crne Gore vremenom bi dovelo do ubrzanja eutrofikacije planinskih jezera, a zatim i do povlačenja, odnosno njihovog potpunog nestajanja. I.BULAJIĆ
Šume na udaru štetočina i biljnih bolesti
Iz Agencije za zaštitu životne sredine kažu da će osjetljivost šumskih ekosistema na uticaje klimatskih promjena imati za posledicu pomjeranje određenih vegetacionih zona, kako po geografskoj širini, tako i po nadmorskoj visini.
– U nekim oblastima može se očekivati povećano sušenje drveća, kao posledica stresa i napada štetočina i biljnih bolesti, smanjenje prirasta, otežano prirodno obnavljanje i povećanje šteta prouzrokovanih šumskim požarima i atmosferskim nepogodama – rekla je Pejovićeva.
Kako je istakla, na osnovu rezultata klimatskog scenarija za područje Crne Gore, promjene klimatskih faktora bi svoj nepovoljan uticaj na šumski ekosistem ispoljile kroz smanjenje vlage u zemljištu (naročito u vegetacionom periodu kada je ona i najpotrebnija biljkama), produženo trajanje vegetacionog perioda, kao i otežano prirodno obnavljanje.
Na Primorju manje padavina
Prema Prvom nacionalom izvještaju Crne Gore o klimatskim promjenama i prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama UNFCCC, 2010. godine, evidentan je trend rasta temperature vazduha u drugoj polovini 20. vijeka na većem dijelu teritorije Crne Gore. Ljeta su postala vrlo topla, naročito u poslednjih 18 godina. Odstupanja srednje temperature u odnosu na klimatološku normalu, izražena procentualno, u opsegu su od 90 do 98 procenata za period ljeta od 1991. do 2005. godine. Godišnje sume padavina osciliraju oko normale i uglavnom ne pokazuju tendenciju rasta ili smanjenja – kaže se u izvještaju Agencije za zaštitu životne sredine
Kako su istakli, izuzeci su sjeveroistočni krajevi Crne Gore (Bijelo Polje) i Crnogorsko primorje.
– Na sjeveroistoku države, padavine su u porastu od 1949. godine, dok na primorju postoji trend neznatnog smanjenja padavina – saopšteno je iz Agencije.
