Klima CG

[Admin]

Vjerujem da ćete u nastavku imati šta da kažete o nekim karakteristikama vašeg kraja.

[Admin]

Jeste li znali da su u PG od 1994 pa na ovamo svake godine prosječne junske maksimalne temperature bile više od septembarskih.
Ne bi to mnogo čudno bilo da od '49 do '94 nije bilo 18 godina u kojima je septembar imao više prosječne Tmax.

[Branko Micev]

Ovogodišnji septembar , u pogledu maksimalnih dnevnih temperatura, bio je topliji od klimatske normale (srednja za period 1961-1990 WMO standard) u prosjeku za oko 2C. U Podgorici je bilo toplije za 2C. 
Stabilno, sunčano i relativno toplo vrijeme u dužem vremenskom periodu naročito tokom druge polovine mjeseca, bilo je posljedica  tzv. Bloking situacije , kada je iznad centralne  Evrope i centralni Mediteran bio jak stacionaran Anticiklon Po oko 1030mb. Kako bloking može da potraje i do 15 tak dana tako je bilo i ovog puta. Na jugo-zapadnoj i na  jugo-istočnoj strani  blokirajućeg anticiklona ( u svom zagrljaju drži odvojene ciklonske aktivnosti i ne dozvoljava im kretanje u pravcu istoka) formiraju se ciklonske aktivnosti koje karakterišu dugotrajne kišne serije sa obilnim padavinama. Skoro kao po knjizi, što bi rekli školski primjer. Vrlo kratko, jugozapadno od blokirajućeg anticiklona obilne padavine (Sicilija... poplave,) a jugoistočna strana blokinga obilne padavine  koje su poprimile karakter elementarne nepogode (Turska autoputevi zbrisani promjenjen lokalni prirodni ambijent ovih krajeva...) za svo to vrijeme kod nas sunčano, stabilno i toplo.
Za sve ima objašnjenje, bitno je da je to zasnovano na naučnim i stručnim osnovama.

[Madjo]

Upravo sam pregledao odjeljak Klimatologija,interesovale su me max dnevne padavine za sjeverne opstine.Ove jucerasnje kise su popravile rekorde dnevnih padavina za Andrijevicu i Mojkovac.Znaci,za Andrijevicu je rr/24h do sada bio 38,8 mm(?),a tokom prethodne 24h je palo 87,6 mm.
Takodje i Mojkovac je popravio rekord za par litara,bilo je 114 mm a juce je palo 117,4 mm.
Vjerujem da ce Zavod azurirati ove podatke kao nove rekorde za ove dvije opstine.

[Madjo]

Sone,odgovoricu ti odje.
Klima u Pljevlja je kontinentalni tip s manjim varijacijama,odlikuju je relativno mala godisnja kolicina padavina ravnomjerno rasporedjena po mjesecima i velika kolebanja temperature na godisnjem nivou,takodje i dnevne amplitude znaju bit izrazene.
S obzirom da se nalazi na pristojnoj nadmorskoj visini mozemo reci da ima odlike planinske klime ali u znatno manjoj mjeri.Zasto?Specificnost terena,prostrana visoravan i blaga kotlina u kojoj se nalazi grad uz nedostatak znacajnijeg planinskog grebena u okoling(najveci vrh jedva da prelazi 1400m) cini da su Pljevlja izlozena vjetrovima kako iz juznih tako iz sjevernih smjerova.Kada jako juzno strujanje u zimskom periodu zahvati i sjever republike i duva pojacan juzni vjetar uz oblacno vrijeme(padavine tesko dolaze do tamo,istresu se uglavnom na prepreke od poteza Durmitor-Sinjajevina-Bjelasica),temperatura na 2 metra raste cak do +18 C tako da zna bit toplije nego u nekim puno nizim i juznijim gradovima,to je takozvani fenski efekat.U drugom,cescem slucaju kad je priliv hladnog vazduha sa Evropskog kontinenta i kada se uspostavi strujanje sa sjevera,tada zna bit izuzetno hladno posebno u dijelu grada blize rijeke Cehotine.Subjektivni osjecaj svakako puno nizi.
Kada je stabilno i tiho vrijeme zimi,rashladjen zrak pada u kotlinu plus ozracivanje tla,uz cestu pojavu magle se desava da jutarnja temp bude debelo ispod -10 C a dnevna temp ne prelazi nulu tako da su Pljevlja zaista jedno specificno mjesto.

[Miloš]

Ovo je jako zanimljiva tema za diskusiju. Pljevlja, kao i gradovi koji se nalaze u dolini Lima imaju uglavnom karakteristike umjereno-kontinentalne klime. Nisam toliko dobro upoznat sa mikroklimom gradova u dolini Lima, prije svega zato što ne postoje glavne meteorološke stanice u nijednom od tih gradova.
Što se tiče Pljevalja, ona su me uvijek oduševljavala zbog svoje specifičnosti. Mada, dok je trajalo takmičenje, dosta su me i nervirala. :) Dakle, dosta toga je već Mađo opisao u prethodnoj poruci...
Možda još da dodam i to da su za vrijeme anticiklona (u slučaju da nema magle) Pljevlja grad sa najvećom amplitudom između minimalne i maksimalne temperature. Dešavalo se da ta razlika bude i skoro 30°C.
U slučaju da se javi temperaturna inverzija, ne samo što jutarnje temperature budu niske, već i dnevne mogu da se zadrže u dubokom minusu danima, dok npr. na Žabljaku prelaze uveliko u plus preko dana.
Kod južnog strujanja, a da nema padavina, tada se javlja fenski efekat, kao što već Mađo reče, i temperatura u Pljevljima može da bude viša nego i na primorju (pod uslovom da na primorju ima jakih padavina, a da je na sjeveru suvo)... Možda se sjetim još neke zanimljivosti kasnije.

[Madjo]

Da se odje nadovezem na Cirusov post iz Aktuelnih u vezi snijega na nasim planinama.
 Najvise snijega u prosjeku padne za jednu zimu,vjerovali ili ne,na primorskim planinama Orjen i Lovcen.Navescu jedan odokativni podatak,ne mora se vjerovat,iz zime 2005.godine:da je ukupni snjegopad na planini Lovcen u najvise zone iznosio oko 17 metara !! Kao potvrdu navodim da je iste zime u Cetinje,koje je 1000m nize,palo oko 3,5 m snijega akumulativno (licno sam zapisivao sve snjegove te zime)plus ogromna kisa.Mislim da je Orjen te zime prosao sa oko 20 metara ukupnog snjegopada.
 E,kada se govori o zadrzavanju snijega,to je druga prica.Masivi Orjena i Lovcena,kao i Rumija su izlozeni juznim strujanjima s mora,tako da se redovno desava da se metar ipo snijega otopi za kratko vrijeme.Zasto?Kada vlada juzina,kada u zaledju pada obilna kisa,zone iznad 1000-1100m redovno ostaju pod oblacima,tj pod gustom maglom.Magla uz jak juzni vjetar definitivno na oci pojede ogroman snijeg,a kao uspomenu ostave podjekoju gomilu snijega sakrivenu po rupama.To je problem juznih planina.Naravno,snijega ima dovoljno,zavisno od trajanja juzine koliko ce prezivjet.
Ivanova Korita(1150m) u svakom momentu imaju vise snijega nego Zabljak(1450m),iako su puno juznije i nize nadmorski.
 Zna se da je tokom posljednjeg glacijalnog perioda na Orjen i Lovcen se glecer nalazio od 1300m visine,dok je na drugim sjevernijim planinama bila granica konstantnog snijega znatno visocije.Razlog je velika kolicina padavina koju primaju ove dvije planine.Nego o tome cu drugi put.
 Sampion u zadrzavanju sveukupnog snijega i visine je Durmitor,a poslije njega mislim Sinjajevina zbog prostranih visoravni i polozaja kao i dosta mjesta iznad 2000 metara.
Takodje vjerujem da Maglic na granicu s Bosnom je u vrhu po tom pitanju,i naravno Prokletije,posebno dio na tromedju CG,Kosova i Albanije zbog znacajnijih padavina.

[Madjo]

Danas se navrsila godina dana od kad mjerim kolicinu padavina na Njegusima,lokalitet Velji kraj.
Sastavio sam graficki pregled po mjesecima,s tim sto moja mjerenja pocinju od 1.februara 2009 do 31.januara 2010.Malo cudno,ali tako je kako je.Motivaciju za mjerenje sam dobio poslije ogromnih kisa u januaru prosle godine.I da razrijesimo dilemu u vezi njeguskih padavina.

[Gaga]

ljudi mogu se zaklet da je prije 2 sata u pg bilo i susnjezice  ;)

[dino_mo]

Madjo, koja kolicina padavina  :o :o :o
Pa covjece kod tebe za mjesec dana padne kao kod mene u pola godine  :o :o :o
Da li se radi o natprosjecnim kolicinama ili je to sasvim normalno. Vidim, po polazaju imas sve preduvjete... Izmedju planina. I kada bi trebalo biti suncano, tebe ne moze nista da iznenadi.

[Madjo]

Madjo, koja kolicina padavina  :o :o :o
Pa covjece kod tebe za mjesec dana padne kao kod mene u pola godine  :o :o :o
Da li se radi o natprosjecnim kolicinama ili je to sasvim normalno. Vidim, po polazaju imas sve preduvjete... Izmedju planina. I kada bi trebalo biti suncano, tebe ne moze nista da iznenadi.

Vjerovatno su ovo iznadprosjecne kolicine,otprilike 15% vise.Mjerenja od prije ima na Njeguse ali su nepouzdane,uzas(kao 1500 mm,a toliko padne u Podgorici u prosjek).Imali smo kisni jun,potom novembar,decembar,ali zato suvlji april,maj,septembar.Nijesam mjerio januar prosle godine,sjecas se velikih kisa i serije ciklona.Procjenjujem da je tada palo preko 600 litara.
Prosjecna kolicina bi trebalo da se krece izmedju 2700-3000 mm.Nego,da nebi gatali javicu ti za 20 godina,kad budem izvuka prosjek :D
Ima i kisovitijih mjesta u blizini,kao Cetinje.To je najkisovitiji grad u Evropu,prosjecno sa 3400 mm padavina.Mislim da je protekle godine palo preko 4300 mm-januar 820 mm,oktobar oko 600(u jedan dan za 6 sati je palo 160 mm.u dva dana 340 mm ! ),dalje novembar oko 700 i decembar 867 mm!Dovoljno je ovo,da ne nabrajam dalje.
Ivanova Korita,pod Lovcenom,na 1150 mnv,blizu Cetinja,na osnovu 20-togodisnjeg osmatranja,imaju prosjecnu kolicinu padavina od 4600 mm.
Sigurno si cuo za Crkvice,selo pod Orjenom,najkisovitiji lokalitet u Evropi,sa prosjecno 4900 mm padavina godisnje.Rekordnih godina kolicina je prelazila cak 8000 mm !!
Pogledaj u topic Zanimljivosti,tamo sam postavio top 10 najkisovitijih lokacija u CG. ;)

[dino_mo]

Zaista zanimljive kolicine... Za Crkvice sam cuo i poznato je da je to najkisovitije mjesto u Evropi.
Meni je to valjda cudno jer se nalazim u takvom podrucju gdje je sve preko 1500 mm enormna kolicina  ;D
Prosla godina je bila jedna od kisovitijih i palo je svega 1253 mm.
Jos da ja dobar dio tih padavina u krutom obliku, snijegu, to bi bio san i vrlo brzo bih ti vjerovatno postao komsija  :D ;D ;)

[Madjo]

Jos da ja dobar dio tih padavina u krutom obliku, snijegu, to bi bio san i vrlo brzo bih ti vjerovatno postao komsija  :D ;D ;)

:D  Komsija Dino
Nazalost,sve te ogromne padavine su topli procesi s juga,i vrhovi Orjena i Lovcena cesce budu pod kisom,a kamoli podnozje.

[Madjo]

Nasao sam podatke o kolicini padavina za lokalitete u podnozju Lovcena.

Srednje mjesecne padavine (mm) na kisomjernim stanicama za period 1960-1984. god.(M.Radovic, 199 god., 31)



Ivanova korita            434 460 742 472 128 198 74  46  94  300 694 972   4614

Njegusi                       303 305 277 229 129  80  56  84 161 266 384 399   2672

Mirac                           276 228 240 213 144  95  59  96 158 206 312 298   2325

[Miloš]

Ovaj podatak za Njeguše se baš poklapa sa onim što ti uvijek izmjeriš manje padavina, nego što izmjere na Cetinju. Naravno, ne baš uvijek, ali u većini slučajeva. I to na godišnjem nivou uopšte nije mala razlika. Sigurno je da je Cetinje na povoljnijem geografskom (orografskom) položaju...

[Madjo]

Ovaj podatak za Njeguše se baš poklapa sa onim što ti uvijek izmjeriš manje padavina, nego što izmjere na Cetinju. Naravno, ne baš uvijek, ali u većini slučajeva. I to na godišnjem nivou uopšte nije mala razlika. Sigurno je da je Cetinje na povoljnijem geografskom (orografskom) položaju...

Tako je.Ali je bilo tokom godine nekolika procesa sa zapada,u vidu frontova, dje su Njegusi pobrali ogromnu kolicinu,dio kisnog vala je prelazio preko visova iznad Boke,pod pravim uglom u odnosu na dvije veoma znacajne orografske prepreke-Tatinac i Mrajanik(oba oko 1400m) a dio dospije u Boku nosen zapadnim vjetrovima.Nijesu preceste te situacije,dok cista juzna visinska strujanja donose Cetinju ooogromne kolicine kise su znatno cesca.Bilo je primjera kada u toku jednog dana u Cetinje pane preko 100 litara dok na Njeguse jedva 20-tak mm.Zanimljive razlike na vrlo malom prostoru.Ne smije se zanemarit uticaj Bokokotorskog zaliva na klimu i padavine Njegusa.Vjekovima se odje najbolje znalo osusiti meso ,kada nije bilo drugog nacina da se ocuva.Vjetrovi znaju bit jaci i cesci nego u ostalom zaledju,zbog konfiguracije terena prema Boke i nadmorske visine i ta cirkulacija vazduha more-kopno,posebno tokom ciklona s juga,nosi vlazan vazduh i nabija oblake dalje put nahije.U tim slucajevima padavine su povremene,vjetar pojacan do jak juzni,dosta suvog perioda.A vec u Cetinje sasvim druga prica.
 Obavezno moram napomenut da je ovo dje ja mjerim najmanja moguca kolicina sto se tice Njegusa.Vidjeli ste iz Adminove reportaze u koji dio Njegusa zivim.U kisnoj sam sjeni,i to prilicnoj, kolosa zvanog Tatinac(1384m),koji se naglo uzdize od Veljeg kraja. Vjerovatno bi postavljanje kisomjera na sred polja potvrdio moje misljenje.Jasno se da vidjeti da su jace padavine u dijelu sela blize Lovcenu.Zanimljiv lokalitet Krstac,tj Gornje polje,tu su padavine najintezivnije(iz razgovora sa mjestanima saznao dosta toga a i licno se uvjerio puno puta vozeci prema Kotoru) osim kada duva jak juzni vjetar.Nazalost,na Krscu se nikad nije mjerilo,ako ikad iko pocne ja cu bit prvi,vjerovatno. :) Makar povremeno bih postavio drugi kisomjer na Krstac tokom nekih padavina,iznenadili bi se s razlikom,ja mislim.

[Miloš]

To me uvijek oduševljavalo što u Crnoj Gori bukvalno svako mjesto ima neku svoju mikroklimu i po nečemu se izdvaja od ostalih. :)
Neke od njih sam dobro upoznao za vrijeme takmičenja, a neke upoznajem svakodnevno, čitajući na forumu. Što se mene tiče, najviše bih volio kada bismo imali jedno 50 AMS u Crnoj Gori, pa da uvijek možemo da upoređujemo podatke... Ali, moram da se pomirim sa tim da je to daleko od realnosti. :-[
Evo da uzmem za primjer Mađarsku. Bukvalno u cijeloj državi je zastupljena jedna klima, sa malim varijacijama. Čak ni planina preko 1000m nemaju...
Mi, na vrlo malom prostoru imamo toliko različitosti, i ne vjerujem da će iko od nas upoznati sve moguće klimatske karakteristike Crne Gore, jer vidite iz Mađove poruke, da na vrlo malim rastojanjima mogu biti velike razlike.

[Madjo]

 :) Istina.Niko,pa ni najbolje moguce klasifikacije klimata i klimatskih varijacija nece moci prikazati stanje u Crnoj gori,pa cak ni Kepenov dijagram.Navescu jedan primjer: jeli iko ikad mjerio kolicinu padavina na vrhovima planina,recimo Komova ili Maganika? Mi nemozemo nesto znati ako nema podataka,mozemo pretpostavljat. Ko zna kakve se kutare desavaju na tim visinama,a ipak dospijeva pristojna vlaga s mora do tamo.Danilovgrad,pa dosta puta ima vecu dnevnu kolicinu nego ja odje.Slicno Kolasin,mada je to dalje.
Poznato je da je Maganik planina s najvise pecinskih otvora,jama i kaverni.Tvorevine nastale dejstvom kraske erozije,postoji mehanicko i hemijsko dejstvo.Pecine i jame nastaju prodiranjem poronule vode u medjuslojeve u stijensku masu krecnjaka u kombinaciji sa hemijskim faktorom-rastvaranje stijena.Svakako mehanicki faktor je snazniji i brzi. Mislim da je glavni uzrok vrlo obilne padavine na ovoj planini.Jeli iko ikad vrsio ikakva mjerenja padavina na podrucju Maganika? Ne vjerujem.
Milose ja vise posvecujem paznju meteorima,tj padavinama,kada je rijec o temperaturi i ostalim meteo parametrima-kako koju oblast podijeliti u koje podtipove klime-zaista tezak i nemoguc posao.Puno puno varijacija i prelaza u maloj Crnoj Gori,mnoge drzave u okruzenju imaju monotonu klimu na 10 puta vecoj povrsini bez razlike u pojedinim parametrima.Kao sto si rekao,50 AMS i rijesen posao.S takvom pokrivenoscu poboljsala bi se znatno tacnost operativnih prognostickih materijala HMZ,rezolucija bi se prikazivala u stotine metara :D kada bi se u input unosili podaci s 50 AMS,rasporedjeni po citavoj republici.Trenutna informacija je kljuc.

[SnowHunter]

Istina je da je Crna Gora klimatski potpuno fascinantna i nevjerovatno raznovrsna na vrlo maloj površini. To ima da zahvali prije svega svom položaju, tj. izlasku na more na prostoru gdje baš ''vole'' da prolaze i da se ''istresaju'' jesenji i zimski cikloni. Takođe, veoma izražen orografski faktor, tj. velika vertikalna raščlanjenost reljefa značajno doprinose ovoj raznovrsnosti i eto nas do ovog što ste vas dvojica već opisali da skoro svaki kraj ima izražene specifičnosti i lokalne neobičnosti. Ovo, nažalost, malo stanica što postoji apsolutno ne može da pokrije ovakvu raznovrsnost, ali šta je tu je. Takođe, mislim da Crnoj Gori mnogo nedostaje jedna ozbiljna klimatska studija, nadam se da neko u HMZCG radi na tome. Evo da nabacim nekoliko tabela sa temperaturnim i padavinskim podacima za određen broj stanica.

Prvo idu dvije tabele sa podacima koje sam pokupio iz ''Gegrafije CG'' od B.Radojičića, radi se o periodu 1951-1990. za većinu stanica:





Zatim idu podaci za sjever u periodu 1960-1979, pokupio sam ih iz jedne doktorske disertacije (uglavnom se solidno poklapaju sa prethodnim):



Za kraj evo podataka za Ivanova Korita za period od svega 7 godina, što je daleko od bilo kakve reprezentativnosti, nekako mi se ipak učinilo kod podataka koje je naveo Mađo da su ljetnje padavine potcijenjene, ali ko će ga znati:



Najfascinantnija mi je legendarna zima 1962/1963, obratite pažnju koliko je to padavina u samo 4 mjeseca, tj. koliko je to mogućeg snijega na lovćenskim i orjenskim vrhovima  ;D:



Bilo bi lijepo kada bi i ostali forumaši kačili ovdje podatke koje imaju, a daleko najljepše bi bilo kada bi iz HMZ CG učinili nešto slično kao i njihove kolege iz Srbije i kada bi na sajt postavili meteorološke godišnjake u .pdf ili nekom drugom formatu.  :D



 

[Madjo]

Odlicno.Zanimljivo,Cetinje ladnije od Niksica 0,7 C.
Sto se tice ljetnjih padavina na Lovcenu,budi siguran da su takve,osjecam ih na svojoj kozi-nema padavina kad su mi najpotrebnije-kad presusi bistijerna.Jul,avgust prosle godine po 30-tak mm na Njeguse.
Fala ti na preglednim tabelama i podacima,sacuvao sam ih. :)
Takodje mislim,da bi lijepo bilo kad bi neko iz HMZ postavio podatke za ostale gradove.No,pitanje je cita li ovo iko iz Zavoda :D
 

[sone]

Kimi,na kojoj si tacno nadmorskoj visini,jeli kod tebe cisto kontinentalna,ili nesto izmijenjeno.Imali ste dobrog snijega i hladnih dana dosad i koliko primjecujem uopste imate dosta padavina u bilo kom obliku.

[Madjo]

[SnowHunter]

Jedan mali pregled februara:





I dva grafika sa žabljačkim podacima:

[Miloš]

Bravo Snowhunter !  ;) Kao i uvijek, precizno i veoma pregledno.

Imam predlog da se za analizu svakog novog mjeseca otvori posebna tema u ovom podforumu, dok bismo u ovoj temi pisali o nekim uopštenim karakteristikama klime Crne Gore, kao i do sada. Šta mislite o tome ?

[SnowHunter]

Imam predlog da se za analizu svakog novog mjeseca otvori posebna tema u ovom podforumu, dok bismo u ovoj temi pisali o nekim uopštenim karakteristikama klime Crne Gore, kao i do sada. Šta mislite o tome ?

Ja sam za! ;)  Da ne bi sada petljali od slijedećeg mjeseca otvaramo novu temu za klimatske podatke i analizu svakog pojedinačnog mjeseca. 

Sada ću biti još malo offtopic. Skupio sam podatke sa Ogimeta (dakle, moguće su i greške, ipak ne prevelike...) o ukupnim februarskim padavinama u Srbiji. Iako je 6-7 puta teritorijalno veća od Crne Gore, padavinski Srbija je daleko ''siromašnija'' i manje raznovrsna, što će lijepo ilustrovati slijedeća tabela, pogotovo kada se uporedi sa februarskim padavinama u CG: