dobro stoji , znaci ,ali i ne garantuje da ce snjezanici ostajati duze nego inace -pa 2003. je bila skroz katastrofalna jer je bila i najtoplija ,cini mi se .Na Bjelasici su isparili jos sredinom jula te godine ....kao i ove.
Naravno , Zabljak nije bas referentan ove godine sto se tice toga zbog cestog prekisavanja , posebno u toku januara-visine preko 1800 su dobile monumentalan pokrivac ..i slojevit , sto je najvaznije
Za dobre snježanike treba da se poklope dobra zima, tj. sniježna koja se proteže na dobar dio proljeća i ne baš vrelo ljeto. I dok se ovo prvo još uvijek dešava, normalnih ljeta u nekom starom smislu više nema. Godine koju pominješ 2003. ''ljeto'' je praktično počelo u maju i temperaturno trajalo 5 mjeseci. U posljednje vrijeme najbolje su bile 2010. i 2013, nadam se da će ova godina ponuditi nešto slično, prvi uslovi o sniježnosti i prohladnom proljeću su zadovoljeni. Ne znam da li ti je promakao moj post na Crometeu pa ću ga postaviti i ovdje, više je nego interesantno za nas ljubitelje snijega...
Povod zbog kojeg pišem je fantastična
istorijska baza modelskih klimatskih podataka koju je nesebično podijelio Ivan Toman, tvorac projekta
Meteoadriatic. Za više stotina lokacija moguće je pretraživati bazu za veliki broj parametara od 1979. godine do danas sve do satnog nivoa. U dijelu
CRD dokumentacija postoje objašnjenja o korišćenom modelu, podacima i određenim ograničenjima. Donekle skeptičan prema modelskim brojkama poigrao sam se podacima za određeni broj stanica za koje postoje stvarna istorijska mjerenja i iskreno više nego pozitivno sam iznenađen. Recimo korelacija srednjih mjesečnih temperatura iz modela sa stvarno izmjerenim je redovno iznad 0.99! Istina, modelske temperature su uglavnom nešto niže od realnih posebno na planinskim stanicama. Kod padavina već korelacija je znatno manja (uglavnom oko 0.7) i tu modeli definitivno ne prepoznaju planinske zone sa vrlo izraženim padavinama, kao recimo zaleđe Kvarnera ili Boke Kotorske. Da ne dužim, iskoristio sam podatke iz baze da napravim malu tabelu koja se bavi akumuliranom količinom snijega, tj. onim što zovemo
novi snijeg. I
voilà, priznajem da nisam iznenađen:
Podatke iz tabele treba uzeti s rezervom, više informativno nego kao nedvojbenu istinu, jer za većinu navedenih lokacija ni ne postoje odgovarajuća realna mjerenja za eventualnu procjenu modelskih brojki. Tamo gdje brojke postoje, uz određena ograničenja, prilično su realne. Generalni problem je izraženo modelsko potcjenjivanje planinskih padavina, a zatim i algoritam koji kod pretpostavljenih sniježnih padavina uvijek pretvara 1 mm u 1 cm snijega. Ovo potcjenjuje novi snijeg kod visokih lokacija gdje često pada na niskim temperaturama pa ga realno bude više. Otuda je kredarički ukupni novi snijeg na godišnjem nivou potcijenjen za oko 200 cm ili ugrubo za oko 20%. Ovo je još izraženije kod višeg Zugspitze-a kojeg nijesam uvrstio u gornju tabelu. Žabljačke brojke su jako bliske realnim, kopaoničke su potcijenjene za oko 10-20%, zavižanske su gotovo sigurno potcijenjene za preko 20%, nažalost gore se ne vrši mjerenje novog snijega za odgovarajuće poređenje. Slično se može reći za Biokovo ili Orjen. Da ne dužim, kao zaključak se može napisati da model potvrđuje ono što se moglo naslutiti višegodišnjim praćenjem sniježne situacije -
najviše zone Prokletija su najsnježnije na ovim prostorima.
Naredni post sa malo više objašnjenja o smislu gornjih podataka:
Tabela je informativna, ne i tačna. Ja sam je postavio zbog Prokletija, da bi se vidjelo da sve one sniježne slike koje gledamo već deceniju i po na forumu nijesu slučajne i da najviše zone Prokletija dobijaju više snijega čak i od Julijaca. Ostale lokacije sam postavio kao zanimljivost.
Ovdje je važno istaći par stvari, kao prvo ovo nijesu izmjerene vrijednosti već brojke dobijene modelskom reanalizom i kako ističe Ivan ''
apsolutna vrijednost podataka u bazi se ne može uzeti kao reprezentativno točna''. Ali, on što je mnogo važnije ide u nastavku: ''
Relativni odnosi podataka, osobito na dulje razdoblje (trendovi, odstupanja od prosjeka i druga statistička obilježja uzeta preko duljih razdoblja) se mogu uzeti kao dovoljno vjerodostojni za potrebe klimatskih analiza'' i to je ono što ovu bazu čini fantastičnim alatom za sve one koji se bave klimom, njenom istorijom i trendovima.
Modelske brojke čini se najviše griješe upravo kod planinskih padavina, što je i istaknuto u dokumentaciji: ''
Količina oborine može značajno odstupati od stvarnosti u uvjetima konvektivnih procesa te u planinskim područjima''. Modeli jednostavno ne vide te ogromne planinske padavine u spoljnim Julijcima, zaleđu Kvarnera i Boke Kotorske, duž riječnih prodora Neretve i Morače itd. Prema modelskim podacima Snježnik i Orjen prosječno godišnje dobijaju 2000 mm što je 2 puta manje od stvarne količine. Zavižan je prema modelu na 1400 mm umjesto stvarnih skoro 2000 mm, tako je i na primjeru Kolašina itd.
Ovako umanjene padavine svakako doprinose greškama u proračunu akumuliranog snijega, ali tu je i čitav niz drugih faktora koji utiču na padanje snijega poput temperature, tačke rose, strujanja vazduha, rasporeda temperature po visinskim slojevima itd... Kod nekih lokacija je primjetno snižavanje realnih temperatura pa možda model ponekad vidi snijeg i kada pada kiša. Takođe, ono što sam pomenuo u prethodnoj poruci - ne daje uvijek ista količina padavina istu sniježnu akumulaciju, što posebno kod najviših lokacija značajno utiče na dobijene rezultate. U principu, ovdje su važniji relativni odnosi (kako prostorni, tako i vremenski) od apsolutnih brojeva.
Da još dodam par zanimljivih brojeva. Maksimalni procijenjeni godišnji novi snijeg za Maja Jezerce iznosi
2169 cm, maksimalni mjesečni
716 cm. Obje ove brojke i modelski i preko realnih mjerenja su nedostižne za Kredaricu u ovom kratkom periodu sistematskih meteo mjerenja. Stvarni kredarički mjesečni rekord je iz ovosezonskog decembra i iznosi
544 cm, sezonski rekord je
1662 cm iz 2000/2001. Modelski rekordi su
493 cm (ovosezonski decembar) i
1496 cm iz zime 2013/2014.
Kao što vidiš Prokletije su zaista snježnije od Julijaca makar kad su u pitanju količine novonapadalog snijega!!! Pa čak i Bobot nadmašuje Kredaricu. Na visinu i dužinu trajanja sniježnog pokrivača bitno utiču i drugi uslovi, prije svega nadmorska visina, temperatura i morfologija terena ali to je već druga tema. Šteta je što u pomenutoj bazi nema još nekih prokletijskih lokacija (Karanfili, Kolate, pa sve do Hajle), kao ni Komova, Kučkih i Moračkih planina, Bjelasice. Čisto za teorijsko poređenje podataka. Što se ove sezone tiče modelske procijenjene količine novog snijega zaključno sa krajem marta su: Maja Jezerce
1553 cm, Bobotov kuk
931 cm, Maglić
749 cm, Orjen
567 cm, Žabljak
410 cm, Rožaje
224 cm i Kolašin
208 cm. Ovosezonske brojke čak izgledaju nešto potcijenjene, ali prilično u okvirima realnosti.
Da li je Kosanica, mesto Kosanica na putu Pljevlja - Djurdjevica Tara
Jeste, to je ta Kosanica.
@ SnowHunter I stanica Kolasin mi deluje interesantno sa snegom ove sezone 2020/2021, mogao bi jednom nesto i na tu temu.. :)
Zima je bila pretopla da bi bila dobra u zoni kolašinske nadmorske visine (nešto malo ispod 1000 m). Kolašinski zimski srednjak je iznosio
+1.3°C, u novije vrijeme jedino je zima 2013/2014 bila toplija. Novog snijega je bilo dovoljno, ne i uslova za kvalitetno održavanje, iako se skupio
81 dan sa sniježnim pokrivačem. Ovako izgleda kolašinski sniježni graf ove zimske sezone, ostvarenost cm-dana je tek na
54% u odnosu na period 2000-2020, tj. značajno ispodprosječna:
