Nešto zbirnih klimatskih brojki za upravo završenu klimatološku zimu 2017/2018...
Srednje temperature na glavnim stanicama uz odstupanje od prosjeka:
Generalno, zima je bila vrlo dinamična - decembar i februar su temperaturno bili u okviru normale, padavinski iznadprosječni, dok je januar bio sušniji i veoma topao. Kojoj temperaturnoj zoni pripada ova zima zavisi od referentnog perioda. U odnosu na period 1961-1990 uglavnom je u zoni
vrlo toplo, u odnosu na cijeli period meteo osmatranja od 1949. do danas pripada zoni
toplo, ali u odnosu na posljednjih deset godina već je u zoni
normalno.
Istorijski grafici Bara, Pljevalja i Podgorice:
Pljevlja su imala najveće pozitivno odstupanje i relativno najtopliju zimu:
Evo kako izgleda temperaturni presjek zadnjih 10 zima na primjeru 8 glavnih stanica:
Zbirni zimski srednjak u zadnjih 10 godina na grafu - imali smo dvije izrazito tople zime (2013/14 i 2015/16), dvije izratito hladne (2011/12 i 2016/17) i šest, među kojima i ova posljednja, na nekom prosjeku:
Srednje zimske temperature na većem broju stanica - osim za Njeguše i Studeno svi srednjaci su izračunati pomoću klimatološke formule (
Tsr=(T07h+T14h+2xT21h)/4):
Nulta izoterma je prilično visoko, prosječno vjerovatno iznad 1100 m, pozitivna odstupanja su izraženija na kopnu u odnosu na obalu. Malo i o ekstremnim temperaturama, iako naredne brojke treba uzeti sasvim uslovno - više kao informativne, nego kao precizne. Naime, zbog načina prikupljanja one su tačne samo za ovih nekoliko pouzdanih AMS. Za glavne i klimatološke stanice minimalci su noćni, a maksimalci dnevni - što kod ovako promjenljivog vremena koje je karakterisalo ovu zimu može usloviti prilično veliku grešku.
Mrazni i ledeni dani - vrlo je zanimljivo da su Viline Vode ove klimatološke zime imale 10 više ledenih dana nego prethodne:
Apsolutne i srednje vrijednosti Tmin i Tmax su na sljedećem grafu. Jedino Bar nije zabilježio minus, raspon zimskih temperatura je išao od žabljačkih
-17.7°C do budvanskih
+20°C:
Koliko gornje brojke mogu da varaju može da posvjedoči primjer Žabljaka kod kojeg je čak 33 puta u prethodnoj zimi dolazilo do zahlađenja tokom dana koje je obaralo temperaturu do 20UTC na vrijednosti niže od zvaničnog jutarnjeg (noćnog) minusa. Otuda je stvarni broj žabljačkih mraznih dana
81, a srednja Tmin na nivou Vilinih Voda, tj
-5.6°C. Svi žabljački minimumi na jednom grafu:
Da dodam još i jednu padavinsku tabelu - zadnjih 10 zima na jednom mjestu:
Zima 2017/18 je padavinski bila iznadprosječna, ali daleko od rekordne 2009/10. Zanimljivo je da su zime u zadnjoj deceniji za oko
15-20% padavinski izdašnije u odnosu na referentni period 1961-1990, a to je posebno izraženo kod Žabljaka gdje je padavinski suficit čak preko
35%. Ukupna količina zimskih padavina se kretala od pljevaljskih
248 mm do cetinjskih
1861 mm, preko 1000 mm su zabilježili još: Njeguši
1397 mm, Virpazar
1235 mm, Studeno
1105 mm, Šavnik
1088 mm i Kolašin
1032 mm. Broj padavinskih dana se kretao od
39 u Beranama (vjerovatno je stvarni broj nešto veći) do čak
63 na Žabljaku.