Naše planine

[Losmi]

Bolje vas nasao... 
Cim zavrsim neke obaveze pocet cu malo da pisem o speleo objektima i speleologiji cg ovdje.  Mozda bi bilo dobro i napravit poseban topik  speleologija cg, posto  vidim da  ste vec pisali ovdje dosta o tome pa cu se potruditi da to dje sam bio i sto znam podijelim sa vama.  Eto to je samo  moj predlog,  nov sam ovdje tako da ne volim da se mijesam u organizaciju na foruma. 

Pozdrav Losmi

Послато са 7045Y уз помоћ Тапатока

[Cirius]

Dobrodošao Lošmi. 

Bolje vas nasao... 
Cim zavrsim neke obaveze pocet cu malo da pisem o speleo objektima i speleologiji cg ovdje.  Mozda bi bilo dobro i napravit poseban topik  speleologija cg, posto  vidim da  ste vec pisali ovdje dosta o tome pa cu se potruditi da to dje sam bio i sto znam podijelim sa vama.

   Slobodno, može upravo u ovom dijelu foruma.

[vanja]

U vezi istrazivanja pecina u Kuckim planinama ovog ljeta od strane poljske ekspedicije uspostavljen je kontakt.

 Oni izgleda traze kontakt sa nekom drzavnom agencijom koja ce im pomoci da legalizuju svoje dalje speleolosko istrazivanje u CG kao I savjet nekog naseg covjeka koji ce ih s’etovati kako da se postave naspram CG propisa I sta im je dalje raditi po tom pitanju.

Ovo je izvjestaj (prevod s googla translate-a) sa te ekspedicje na poljskom sajtu :

http://www.sktj.pl/klub/index.php/news-feeds/187-montenegro-2015

na njemu ima dosta slika snimljenih oko pecine i u pecini.

ovo je prevod koristeci google translate:

U izveštaju iz ekspedicije 2015

CRNA GORA


Na 28.07-15.08.15 je još jedan put do crnogorske masivu čučnu planinu.

To je gotovo netaknuta, netaknuta i miran kraj. Površina pod nazivom čuči ili ponekad Žijovo se nalazi severoistočno od Podgorice, glavnom gradu Crne Gore na albanskoj granici.

To je velika kraška visoravan sa koje je grupa vrhova ili vrhova pojedinac iznenada niču.


Naša baza je u Katuni koji je napušten od strane pastira pre oko 60 godina. Razlog za emigraciju bio je nedostatak vode i male pastirskih područja.


Sposobnost da se postigne bazu nam dostavite off-road vozila koja su takođe koriste kao nosači vode iz obližnjeg sela.

To je veliki problem. Vreme trag izvor nam je potrebno dva sata oko četiri sata da se opterećenja i još dva na leđima. U to vreme, naravno da može iskoristiti priliku da se okupa u obližnjem jezeru (J. Rikavacko) i imaju šolju rakije sa lokalnom :) koji su uvek spremni ... i tako to ide dobro pola dana.

Pokušaji da se pronađe Mountain Spring završio bezuspešno.

Crnogorski divljina zadržao svoj šarm da daju nam mnogo nezaboravnih emocija često posebno tokom sudara :)


U 2014. smo se uglavnom radili površinu. Uspeli smo da je otkriti anal rodeo. I j. ​​100. Nažalost, oni su dali nam nadu za budućnost.

Nekoliko dana pre polaska, na visini od 1830 metara nadmorske visine našli smo malu rupu i tako je rođen Spiral Cave.

Beating vertikalne bunara: Vels Imao je tada bunara sa falus, Vells kamere, vertikalni zid smo mogli da se spusti do dubine od -180 na polici sa kroasane.

U 2015. smo našli novi izvor vode u jednom drugom selu. Iako je put mnogo lakše i dalje je veoma dugotrajan.

Glavni cilj ovogodišnjeg ekspedicije bio je mapiranje i dalje eksporacja vertikalne žice.

Počeli smo przeporeczovania biljku od 9mm do 10,5mm. Tada

tukli kasnije bunari, kaskade i meandri stigao u dubini. -315.

Akcije nam umilałi brojne probleme sa opremom DISTO-PDA. Mi mjerena više puta iste sekcije, sekcije sa osvežavajućim rosulja (Vet Olo). To su bili beskrajni sati u vlažnom majtach. Neispravna oprema dovelo do kraja kartografske akciji. Da stvar bude gora je pao istraživačko vežbu podržava jedinicu.

Premlaćivanje bunara sa šljunkom, blato Koridor smo stigli na stranačkim nacrta koji su znak pitanja u isto vreme daje nam nadu za još jedan put.


Sledeće godine kamp će biti uspostavljena što će olakšati istraživanje i omogućiće nam da testiramo bočne konce.

Koristili smo ukupno 570 metara konopca.


U novembru 2015. će biti prva zima ekspedicija .Głovnim imaju za cilj da odrede uslove u j. Spiral Cave i površinskih operacija.


Ekspedicija su prisustvovali:

Grzegorz Piatkovski PKS / SDG (direktor), Aleksandar Kovalik PKS / SDG Alisa Szczepaniak SKTJ Sebastijan Szczepaniak SKTJ Norbert Sznober Kreator PKS, PKS Terlicki Pjotr Gžegož Slivinski PKS i Piatkovska Karolina.

Zahvaljujemo Nolimit za kese i opreme, SKTJ za linije i burad, Luce, Zdravkovi i njegovoj porodici na gostoprimstvu i podršci, i svima onima koji su nas pozdravili i rekao zbogom.

+++++

Ako ko ima predloga u vezi ovoga valjalo bi da ih podjeli sa nama.

[Losmi]

Hvala Vanja,

Bas sam i ja dobio informacije o ovome prije neki dan ali kako sam na teren nisam stigao da to podijelim sa vama.   Nadam se da do narednog cetvrtka ili petka zavrsim sa terenima pacu se posvetit malo i pisanju. Steta je ne iskoristit ovo lijepo vrijeme.

Poljska ekipa ce poslati izvjetaj sa istrazivanjai najaviti dalje planove.
Lokacije jama je pod Bljeskezom, sa desne strane prevoja kad se ide od Korita ka Rikavackom j.

Sto se tice legalizacije istrazivanja to ide ovako:
Prema zakonu o zastiti zivotne sredine (pisem samo za istrazivanje speleo objekata), niko bez dozvole Agencije za zastitu zivotne sredine ne smije istrazivati. Cak ni nasi klubovi. Prije dolaska, Agenciji treba poslati yahtjev za izdavanje dozvole gdje treba navesti, dje ce se i u kojim objektima vrsiti istrazivanje, odnosno plan akcije/ekspedicije, sa spiskom ucesnika, trajanjem i sl. Potrebno je uplatiti 5€ neke takse na ZR Agencije. Agencija jos nije nikog odbila ili slicno, eventualno ako je potrebno trzit ce neku dopunu. Po povratku sa expe potrebno je dostaviti izvjestaj Agenciji sa istrayivanja u roku od 3 mjeseca. Sledece sto nije toliko obavezno ali je pitanje etike da se javis lokalnom klubu ili drzavnom savezu/ asocijaciji koja se bavi ovim aktivnostima. Ako ne zbog cega drugog onda makar zbog njihove sigurnosti, cisto kratko, dolazimo tada, ostajemo do tada u te i te objekte. I dati neki rok, recimo ako se ne javimo do tada i tada onda smo vjerovatno u nekom problemu pa dodjite da provjerite je li sve OK.  (Malo vise o ovome neki drugi put)
Druga medalja te price je da to ne postuje ni 5% expedicija, jer nema kontrola a ni kontrolora. Uglavnom, ako realno posmatramo,  razlika je izmedju legalnog i da kayem nelegalnog istrayivanja u 5€ i pola sata pisanja dopisa.
Za istrazivanje pecinske faune potrebna je posebna dozvola i dozvola za izvoz koja se takodje dobija od Agencije.

Sto se tice ove ekipe, koliko vidim, a i kako mi je javio prijatelj speleolog iz Poljske, koji je stupio sa njima u kontakt i poslao mi informacije, oni stvarno nisu znali za ovo i obecali da ce poslati izvjtaj sa istrazivanja.

 
Pozdrav,
Losmi

[Admin]

Prekjuče su predstavnici VCG obilazili teren, bolje reći nego put, na potezu Korita Kučka-Rikavačko jezero. Navodno se planira dovođenje te trase u takvo stanje da se može nazvati putem.

[JovanK]

Ekstra baš sam išao prije par dana prema Bukumirskom jezeru i na nekih 7-8 km do njega VCG radi put tako da nisam mogao dalje...
onda da krenemo prema Rikavačkom jezeru ali su mi neki prijatelj rekli da se tamo ne može bez džipa, Hvala Bogu da oce to neko napravit da valja---

[Rade]

Prekjuče su predstavnici VCG obilazili teren, bolje reći nego put, na potezu Korita Kučka-Rikavačko jezero. Navodno se planira dovođenje te trase u takvo stanje da se može nazvati putem.

Taman da se i to jezero uništi, kao i Bukumirsko, i svako drugo do kog je došao put... Sad je taj loši makadam, za terenska vozila, po meni jedan od najljepših puteva jer je nedostupan i pust.

[EagleS]

Meni je to grozno, ne znam kako neko može da simpatiše asfalt i urbanizaciju planina, najbolje bi bilo da se asfaltira čitava Bjelasica?! a već su krenuli (npr: Zabrđe-Gradišnjica ili Lubnice i spajanje sa Vranjakom)

[vanja]

a sto sad? ne treba da se pravi taj put? mora da se salite. rekli su mi da su bagerima prosirili onaj dio kod treskavca dje ti je bukvalno  zivot visio o koncu uvjek kad prodjes tuda. zasto da se ne pravi put??? koliko ljudi ima tamo  svoje parce zemlje a nisu finansijski dobri da bi kupili dzipa. trebaju li da nauce da planinare pa sa porodicom,sa malom djecom preko planina ojhaaa???

[Nikola]

Po meni je to dobro.Planine a posebno citav sjever CG,pa i citavi planinski predjeli Balkana su vjekovima zapusteni.Narodu koji tu zivi ne mili se priroda,a ni narodu koji zeli da tamo uziva jer nema pristupa.Ja prvi nisam posjetio Rikavacko jezero jer ne mogu sa golfom po karakondzula.Ko je bio zna kakav je pristup Kapetanovom jezeru,uzas.Samo 5km makadama mjestani se nisu slozili da asfaltiraju jer su navikli na konje i da prte,koliko je samo nastradalo kartera i izgubi se vrijeme.Ljudi nemaju kolektivnu svijest za opste dobro,vazno je da se napravi put meni do kuce,a ljepote me ne interesuju i onda kad treba da vodi djecu i kad treba sam da podje krivi mu drugi.

[Rade]

Ja sam naveo razlog zbog koga ne volim što se asfaltira, a ne voli ni dosta mještana sa kojima sam pričao. Razlog je što dođe masu ljudi koje priroda ne zanima, čuli su da postoji tamo neko jezero, pa naprave roštilj, ostave smeće, unište prirodu.

[JovanK]

 Ne mora se asfaltirat ali bar da se može normalno doc.....

[Nikola]

Ja sam naveo razlog zbog koga ne volim što se asfaltira, a ne voli ni dosta mještana sa kojima sam pričao. Razlog je što dođe masu ljudi koje priroda ne zanima, čuli su da postoji tamo neko jezero, pa naprave roštilj, ostave smeće, unište prirodu.

Ok,ides na bolje sprijeciti nego lijeciti.Mislim da zbog nekulture ne treba da ispasta mjesto kao destinacija.Bace se boce,kese,ali ce se naci neko ko ce to pokupiti zbog prirode i zbog ostalih,u sustini zbog sebe.Doduse po planinama gledam takvih strvari manje,ali po rijekama je katastrova.

[sone]

a sto sad? ne treba da se pravi taj put? mora da se salite. rekli su mi da su bagerima prosirili onaj dio kod treskavca dje ti je bukvalno  zivot visio o koncu uvjek kad prodjes tuda. zasto da se ne pravi put??? koliko ljudi ima tamo  svoje parce zemlje a nisu finansijski dobri da bi kupili dzipa. trebaju li da nauce da planinare pa sa porodicom,sa malom djecom preko planina ojhaaa???

Po meni je to dobro.Planine a posebno citav sjever CG,pa i citavi planinski predjeli Balkana su vjekovima zapusteni.Narodu koji tu zivi ne mili se priroda,a ni narodu koji zeli da tamo uziva jer nema pristupa.Ja prvi nisam posjetio Rikavacko jezero jer ne mogu sa golfom po karakondzula.Ko je bio zna kakav je pristup Kapetanovom jezeru,uzas.Samo 5km makadama mjestani se nisu slozili da asfaltiraju jer su navikli na konje i da prte,koliko je samo nastradalo kartera i izgubi se vrijeme.Ljudi nemaju kolektivnu svijest za opste dobro,vazno je da se napravi put meni do kuce,a ljepote me ne interesuju i onda kad treba da vodi djecu i kad treba sam da podje krivi mu drugi.

a sto sad? ne treba da se pravi taj put? mora da se salite. rekli su mi da su bagerima prosirili onaj dio kod treskavca dje ti je bukvalno  zivot visio o koncu uvjek kad prodjes tuda. zasto da se ne pravi put??? koliko ljudi ima tamo  svoje parce zemlje a nisu finansijski dobri da bi kupili dzipa. trebaju li da nauce da planinare pa sa porodicom,sa malom djecom preko planina ojhaaa???

Ljudi nemaju kolektivnu svijest za opste dobro...Ova ti je Njegoseva druze,nista dalje ne treba pricat.Pozdrav za sve

[Transmat]

Nije Rade mislio ništa loše. Odlično ga razumijem. Ali eto isto se bez puteva ne može, makar koliko toliko pristojnih, stim sto ne treba sad asfaltirat sve planine, daleko od toga.
Medjutim da ne zaboravimo jednu stvar, a nadam se da će se i Šone složit. Ko je god bio po svijetu i po Evropi i vidio tu svetsku "demokratiju" mogao je da primijeti kako je tamo narod kulturan, kako ne bača smeće , kako čuva sredinu.. Ali nemojmo se zavaravati da su išta bolji od nas. Razlog zbog kog su oni tako odgovorni lezi u tome sto tamo postoje strogi zakoni. Pa ga lijepo odrapi po dzepu ako baci smeće, ili napravi prekrsaj.. ovdje je totalno bezakonje + ne izdvajaju se sredstva za ocuvanje sredine, niti ima edukacije, niti ima sredstava za ljudstvo koje bi sprovodilo  zakon i sankcionisalo toliko divljanje nad prirodom.
Je li normalno da komsija napuni prikolicu smeća (iako imamo kontejnere u naselju) i poćera u brdo put Radovča i istovari ga tamo, i  svi ga vide i niko ga ne prijavi.. Svi misle, "a kome da ga prijavim kad niko nece ni doći , plus sto da se zamjeram, on je sin onoga sto je ...   itd na primjer.."

Cekamo neka bolja vremena koja nikad u stvari ovdje nece doći..

[Rade]

Hvala Transmat!

Ja sam prije dvije godine sa drugaricom skupio četiri ogromne vreće smeća oko bukumirskog jezera, vezao na krov od auta koji ima nosač i tako vozio nazad, sve ostalo za ljudima koji dođu ko zna odakle i ostave tu smeće, unište sve što mogu, ponapijaju se i prave probleme. Ima i normalnih ljudi, ali zadnjih godina više nema odmora u planini đe god je put izašao. To je moje viđenje kao nekoga ko je dosta po planinama, i viđenje dosta mještana kojima to sve više smeta.

Ja ne mogu ništa promijenit, nastaviću i dalje da budem odgovoran prema prirodi i učit one koje vodim sa sobom da je čuvaju, ali to sa putevima ne ide. Išlo bi kad bi narod poštovao svoju zemlju i kad bi postojao zakon koji će da kazni nekog kad baci smeće, slomi klupe i sl. Meni se nekoliko puta zadnje dvije godine desilo da odem sa nekog mjesta (jezera/kampa) zbog kretena koji su tu došli da se napiju i glupiraju, a ne umiju da se ponašaju.

[Nikola]

Ja ne mogu ništa promijenit, nastaviću i dalje da budem odgovoran prema prirodi i učit one koje vodim sa sobom da je čuvaju, ali to sa putevima ne ide. Išlo bi kad bi narod poštovao svoju zemlju

Dovoljno je i jedan nekulturan da napravi probleme i unisti ono sto su ostali odrzavali.Zbog toga kazem potrebna je kolektivna svijest za dobro svih.Ovdje se misli da je opste dobro - tudje dobro. Pitamo se zasto je zapad ili istok razvijen i zasto svi tamo odlaze.Sprovode se zakoni.Ali ti zakoni su odraz drustva.Tamo je vecina takva da neutralise nekulturu,a ovdje se nekultura smatra in,nego odoh sa teme.

[sone]

Sve najbolje za Rada...on je na svom mjestu u svim pogledima i slobodno mogu reci covjek ispred svog vremena kao i svi koje sam upoznao na nasim druzenjima.Definitivno ne zivim u snovima da ce se ovdje vecina ikad dozvati se pameti i kulturi kad vec nema zakona da ih tome privedu.Reče davno nobelovac IVO ANDRIC za Balkan da je tamni vilajet!Sta reci,da je srece i kulture nebi asfalt bio problem,ovako ovi fiċfiriċi cim bi culi da se s autom moze tamo eto ih s picem,nekulturom i td...I ja sam par puta s porodicom napustao izletista da ne bih dosao u situaciju da nekoga ucim onome sto ga doma naucili nijesu.Znam sebe najbolje,kad vidim primitivce u zanosu odmah idem da ne bih iskusavao moje zivce i sebe doveo u neke nepredvidjene situacije.Ajde nek ostane na kraju nada da ne budem onako skroz pesimistican...Valjda se pojavi ubrzo neka pametna glava da ovu prelijepu zemlju stavi dje joj je mjesto a to je vrh u svijetu,jer stvarno mozemo mnogo da ponudimo ljudima zeljnim prirode.U politiku ne zalazim ali od ovih trenutno lutkara na sceni,bilo da je vlast ili opozicija nema vajde.Ja inace u poslednje vrijeme s ljudskom rasom koliko moram da bih zivio se druzim i saradjujem.Iskren pozdrav za Transmata i Rada gorskog vuka.

[Admin]

Vidim, većina uspijeva sebe da obuzda kada primijete divljanje i/ili bahato ponašanje. Ja ne mogu a da ne prigovorim i pravo je čudo da me neki od "upozorenih" nije već "iskrka". 

[vanja]

Posto smo proslih dana pricali o Bogicevici i tom sjeveroistocnom dijelu drzave koji je za razliku od ostalog dijela pun snijega. Nadjoh tekst na CDM-u o Skijaskom klubu Bogicevica propracen sa slikama.
http://www.cdm.me/sport/ostali-sportovi/foto-skijaski-klub-u-plavu-nemamo-zicare-ali-zato-imamo-volju

[sanjin]

Ne vjerujem da su sve slike od ove zime.

[Tihi]

Vrhovi Balkana -Prokletije

Durmitor

Osim ove emisije Vrhovi Balkana, svake nedelje na programu Vijesti u periodu 15:40-16:30 emituje se emisija "Zivot sa planinom" koju su pokrenuli Visokogorci Crne Gore.

Reklama

Zadnja emisija ovog serijala govori o drugom Bjelasickom maratonu koji je realizovan u subotu 27 februara 2016 godine.Opsirnije o ovom maratonu mozete citati na sledecem linku.

http://www.visokogorcicg.com/bjelasicki-maraton-rezultati/

Kratak video sa ovogodisnjeg Bjelasickog maratona

[Tihi]

@Vanja kad vec ne postoji mogucnost da se post prepravi onda obrisi sve ovo.Nema potreba da stoji ovako,prazna prica,a potom obrisi i ovaj post,jer i on bez ovoga gore nema nikakvog smisla.

[vanja]

@Vanja kad vec ne postoji mogucnost da se post prepravi onda obrisi sve ovo.Nema potreba da stoji ovako,prazna prica,a potom obrisi i ovaj post,jer i on bez ovoga gore nema nikakvog smisla.

uradio sam ja edit. nek stoji to tu. tu mu je mjesto. a za edit nije mi jasno zasto ne mogu obicni korisnici da edituju svoje postove. prije je postojala ta mogucnost.

[Tihi]

Pitanje  za Tihog smatras li a pominjao si vidim na ove ranijeve postove je li Durmitor hladnija planina od Prokletija mislim u smislu temperature i ljetnjih snijegova malo mi to obrazlozi,mislim da je Durmitor i sam Zabljak hladniji od mijesta oodno Prokletija,a?

Dobrodosao na forum

Probacu da nesto odgovorim ali to nije bas pouzdano sve su to pretpostavke.Pravo stanje se ne moze saznati dok se ne postave stanice a stanice se nisu postavile na pristupacnijim mjestima kao sto je Stirovnik do cijeg vrha je napravljen put ili na Zekovu glavu na Bjelasici.Iskreno se nadam da ce se to uraditi u narednih par godina.Divljina Durmitora i Prokletija najvjerovatnije je nece ni gledati.Imamo stanicu na Zabljak ,moze se napraviti i u podnozju Prokletija ali to ne moze da pouzdano poredi dva masiva.Svi ti nedostaci nas ne sprecavaju da razgovaramo o tome i da napravimo poredjenje.Ovdje vise mogu da napisem neka svoja zapazanja.

Durmitor je smjesten sjevernije od Prokletija. Sa juga je zasticen primorskim i zapadno-centralnim planinskim vijencem sto stiti od prodora juga ali i krade padavine. Kada hladne vazdusne mase dolaze sa sjevera ili sjeverozapada ranije i jace zahvate Durmitor nego Prokletije pa ipak mislim da je Durmitor malo hladniji od Prokletija. Razlika u nadmorskoj visini je mala izmedju najvisih vrhova Bobotovog i Jezerskog iznosi oko 170 m sto na razliku u polozajima ne igra nikakvu ulogu. Durmitor ima 48 vrhova iznad 2000 mnv i jedan iznad 2500 m a Prokletije imaju puno vrhova iznad 2500 mnv. Povrsina Prokletija je mnogo vece od Durmitora. Durmitorsko podrucje siroko je oko 35 km a dugacko 55 km ali sam masiv je duzine oko 20-25 km. Povrsina Durmitorskog podrucja je 1850 km kvadratnih a Prokletija duplo vise.I sada neko moze reci da se ta dva masiva uopste ne mogu porediti. Ali da kazemo,ako su Prokletije duplo duze i duplo povrsinski vece od Durmitorskog podrucja zasto recimo to mora da znaci da se ne mogu porediti. Jedan dio Prokletija koji je udaljen od nekog drugog dijela Prokletija npr 30 km nece nista uticati na njega u pogledu temperature ,padavina .Znaci duzina masiva nema veze sa tim. Veze ima visina ,polozaj i jos ponesto a to je veliko prisustvo visokih vrhova na malom rastojanju a to Durmitor ima.
1)Sto se tice podnozja ovih planina ,podnozje Durmitora je hladnije jer je na vecoj visini od podnozja Prokletija. Mnogi ljudi misle da na Zabljak pada toliko cesto snijeg i da dostize toliku visinu samo zbog visine od 1450 m. Tacno ,visina igra jednu od glavnih uloga,sjeverni polozaj ali i Durmitor. Na primjer imamo planinu Zlu goru(1456 mnv) zapadno od Niksica koja kad je bez snijega i npr na Zabljak u isto vrijeme imamo 50 ili 100 cm snijega ili Njegos koji je visok 1700 m ne moze se porediti sa Zabljakom u pogledu temperature i snijeznih padavina ili Sisman(1500 m) -Golija i Gola strana (1574m)-Javorak ovih dana su bili bez snijega dok je na Zabljak bilo 10-15 cm. Druga stvar ,zasto snijeg bolje traje na Zabljak nego na gore pomenute vrhove je i zbog oblacnosti. Vrlo cesto iznad gore pomenutih vrhova nema oblaka koji bi snizili temperaturu a iznad Zabljaka ima umjerene ili povecane oblacnosti zbog Durmitora. Isto navescu primjer iz septembra ove godine kad sam isao na Zabljak preko Krnova. Iznad Krnova,i svih okolnih planina nije bilo oblacka dok se lijepo vidjelo da su najvisi vrhovi Durmitora pod oblacima. Kad sam dosao gore bilo je skoro pa potpuno oblacno i mnogo hladnije nego na prevoj na Krnovo koji je na istoj visini ,potpuno drugi svijet. Naravno ne mora da bude ovolika razlika uvijek ali postoji nekad veca nekad manja. Ovo sam pisao da malo opisem uticaj Durmitora na okolinu. Isto navescu primjer kako tokom ljetnih dana kad skoro pa iznad citave Crne Gore nema oblaka ima ih iznad Durmitora ili je Bobotov kuk pod oblakom ili imamo situaciju nema oblaka iznad citavog Durmitora ali ima iznad Soe Nebeske. Isto tako jednom prilikom u ljeto kad sam bio na Krnovsku glavu striktno je pirkao sjever sa Durmitora a oblaci koji su bili iznad Krnova kao da su dolazili iz tog pravca.
Pogled na Durmitor sa Krnovske glave

2)Sto se snijega tice na Prokletije bez sumnje pada veci snijeg i duze se zadrzava.Zbog juznog polozaja i velike visine pada obilni snijeg u najvisim zonama moguce 100% snijezne padavine.To uslovljava da su usponi na najvise vrhove preko zime ili nemoguci ili vrlo teski i opasni zbog lavina.Durmitor je dosta sjevernije .Prima manje padavine od Prokletija ali snijeg cesto pada,tako da kad su bolje zime napada oko 5-6 m snijega.Durmitor je cesce i pod sjevernom mecavom od Prokletija upravo zbog polozaja i drugacije izlozenosti hladnim masama sa sjevera.Posto Prokletije imaju vecu povrsinu onda ima i vise mjesta (uvala,cirkova)gdje ce se zadrzati snijeg ,pa ce  Prokletije u junu bolje izgledati od Durmitora .I jedan i drugi masiv cuvaju snijeg preko cijele godine u nametima ali Prokletije bolje zbog vecih padavina i vece povrsine.
3)Sto se tice ljetnjih snjegopada mislim da je Durmitor u prednosti opet zbog polozaja.Desava se da se predjeli iznad 2000 m na kratko zabjele i u avgustu i krajem septembra pogotovo ako se radi o nekim jakim nestabilnostima.To se isto moze desiti i na Komove i Prokletije jer imaju visinu ali neka ostane da je Durmitor bolji za snijeg ljeti zbog polozaja.
4)Gdje se vise moze spustiti temperatura to niko ne zna.I jedan i drugi masiv imaju mogucnosti u visokim uvalama ispod najvisih vrhova za neki ekstrem nama do sad nepoznat.

Planine sjevera Crne Gore su mnogo ozbiljnije od ostalih planina.I Maganik je dobra planina i Zijovo ali Durmitor ,masiv Maglic-Bioc-Volujak i Sinjajevina i Bjelasica (a pogotove Durmitor i masiv BMV) su bas ozbiljne, prave planine kako zbog visine i prostranstva ,tako i zbog masivnosti. Sad se moze postaviti ono pitanje da su Prokletije masivnije i da se ove ne mogu porediti sa njima. Tacno Prokletije su impresivne po svemu i prve po svemu ali kazem jedan dio Prokletija koji je od drugog udaljen 30-40 km ne utice na klimu tog dijela planine.
A sad cu da napisem par zapazanja u vezi gore nabrojanih planina. Ovo sto sad pisem pisem bez ikakve pristrasnosti prema nekoj planini nego onako kako je bilo.
1)Pocetkom avgusta prosle godine boravio sam 4 dana na planini Loli.
Prognoza za ta 4 dana glasila je ovako:Suncano. Popodne na sjeveru uz umjeren do pojacan razvoj oblacnosti moguca kratkotrajno kisa ili pljusak sa grmljavinom. Svako jutro vec oko 8-9 casova iznad Sinjajevine i Durmitora ima oblaka i uvijek prema Durmitoru jaci razvoj oblaka. Pogotovo jedno od ta cetiri jutra iznad Sinjajevine vijenac kumulusa lete od sjevera prema jugu iznad one prostrane virosavni samo sto je ne dodiruje. To je prizor koji ne moze preko ljeta da se vidi na planine oko Niksica ili vrlo rijetko dok je na Sinjajevinu to redovno.
Uvijek prvo se smraci prema Durmitoru ,prvo prema Durmitoru zagrmi prije nego na Sinjajevinu. Tek 3-4 sata kasnije pocinje da grmi iznad okolnih planina (Maganik,Krnovo,Moracke).Dok tu pocne iznad Durmitora vec ide druga ili treca tura nestabilnosti.I tako 4 dana isto. Sasvim dovoljno da se donese zakljucaj koliko je Durmitor ozbiljna planina.4 -jutro je iznad Durmitora bilo nestabilnosti dok su iznad drugih planina razvoji bili slabi ili umjereni.
Tek 4-tog dana poslepodne iznad Sinjajevine je palo malo kise i tako se smracilo iznad te planine kao u sred zime kad se smraci. Oblaci promjenise smjer od sjevera prema jugu,poceo da duva jak i hladni sjeverni vjetar gore se sve smracilo a najvisi vrhovi Sinjajevine pod oblacima. Tu se pokazalo koliko je Sinjajevina surova planina. Ako se na obicnu popodnevnu nestabilnost pravi takva promjena u vremenskim uslovima sta li se tek desava preko zime.
Na Durmitor ove zime jedan dan je bila mecava .Put preko Trse nije mogao da se cisti.U istom trenutku u ostatku drzave vedro. To je nestvaran prizor. Centralne planine nista ,planine na zapadu nista a Durmitor pod oblakom mecave. Naravno taj dan je duvao jak sjeverni vjetar.
Takodje preko ljeta posle jakih poslepodnevnih nestabilnosti a ako se sjutra najavljuje zahladjenje sa sjevernim vjetrom iznad Durmitora vec noc prije ima oblacnosti sa slabom kisom a vrhovi su pod oblacima. To se uvijek preko ljeta moze i iz Niksica vidjeti ako dolazi zahladnjenje sjutra vide se u daljinu oblaci prema Zabljaku .Gore je vec sve oblacno sa slabom kisom a uslovljeno Durmitorom.
2)23 juna 2013 god isao sam u Brezna. Iz Brezana se jasno vidio masiv Bioca. Iznad planine je bilo oblacno oblaci su se kretali vrlo brzo pravcem sjeveroistok -jugozapad a najvisi vrhovi su povremeno bili pod oblacima. To je bilo oko 17 h.U isto vrijeme iznad Golije i Vojnika bilo je oblacno ,tanka srednje visoka oblacnost .Oblaci su se kretali od juga ka sjeveru. Bilo je toplo,meko povremeno suncano.U Niksic sam dosao oko 20 h i tek tada iznad Golije i Vojnika su se formirali debeli stratokumulusi koji su se kretali od istoka ka zapadu i u Niksic je poceo da duva jak sjever .Znaci kad se na ove planine nista od toga ni naslucivalo nije na Bioc je vec bilo "surovo" a i tek posle tri sata se vrijeme ovamo promjenilo.
3)Takodje u ljeto 2013 kad sam isao na Pivsku planinu bilo je ono klasicno sjeverno zahladjenje. Na jugu suncano na sjeveru promjenjivo oblacno sa slabom kisom prijepodne i jakim sjevernim vjetrom .Sa Pivske planine se odlicno vidio masiv Bioc-Volujak. Iznad njega debeli i ogromni stratokumulus ,vrhovi iznad 2000 m pod oblacima a u sto vrijeme iznad Vojnika i Golije samo poneki oblak se krece iznad vrhova.A kad su vrhovi Golije pod takvim oblacima onda je na Bioc vrlo ozbiljno. Takvo je vrijeme bilo od 20 juna do 23 juna 2016.Bilo je neko zahladjenje sa sjevernim vjetrom.Centralne planinske oblasti i planine oko Niksica bile su pod oblacima iznad 1600 /1700 m i padala je kisa slaba.Na sjeveru iznad 2000 mnv palo je malo snijega .Taj masiv je ogroman, preko ljeta cesto pod oblacima pa cak ima dana kad je vedro iznad citave drzave a prema Biocu ima oblacnosti koja se  brzo krece sto znaci da duva jak vjetar  a toj visini a mozda opet to zavisi od polozaja.Malo sam oduzio ali  valjda nije problem.Moze o ovome jos detaljnije i ljepse da se napise.Kratki zakljucak je da su Prokletije broj jedan a Durmitor na drugo mjesto i ako je mozda po "necemu bolji".Uz ova dva masiva ide masiv Bioc-Volujak-Maglic.