Da ne bi moja priča o
10m novoga snijega na Orjenu (naglašavam ovo novog snijega*) bila tumačena kao proizvoljna i neutemeljena dodajem malo statistike. Za poređenje sam uzeo glavne stanice Kolašin, smješten u dolini Tare na 945mnm, i Žabljak, smješten na 1450mnm u podnožju Durmitora. Ukupne količine padavina u tri zimska mjeseca u Kolašinu iznose
949mm (decembar - 318mm, januar - 328mm, februar - 303mm). Ukupna količina novonapadalog snijega koji se u synop izvještajima pojavljuje u grupi 931xx (xx označava visinu novog snijega u cm) u dva termina 06UTC i 18UTC u Kolašinu iznosi
388cm. Kome nije mrzno da se bavi synopima, ovo nije teško provjeriti. Uz neku standardnu pretpostavku da je za 1cm snijega ''potrošeno'' 1mm padavina, dolazimo da je u Kolašinu u obliku snijega palo 388mm padavina. To iznosi
40.9% od ukupne količine zimskih padavina. U isto vrijeme na Žabljaku je izmjereno
612.4mm padavina (decembar - 149.6mm, januar - 220.7mm, februar - 242.1mm), dok je ukupna količina novonapadalog snijega
471cm. Ako bi iskoristili sličan račun kao kod Kolašina na snijeg je potrošeno 471mm padavina, a to čini čak
76.9% svih zimskih padavina. Na neki način očekivano, jasno je da procenatualno učešće snijega u zimskim padavinama raste sa porastom nadmorske visine. Jedino se čini da je ovaj porast malo prevelik, pa se može uvesti mala korekcija - zbog nižih temperatura neka je na Žabljaku za 1cm snijega bilo dovoljno 0.9mm padavina (ova igra brojkama inače nije neophodna za konačan zaključak), što bi iznosilo 424mm ili
69.2% svih zimskih padavina. Otprilike imamo na svakih 100m nadmorske visine povećanje učešća sniježnih padavina za 5-6%. Ovo bi se uklopilo sa činjenicom da u zoni iznad 2000m kiše praktično nije ni bilo i svih 100% padavina je palo u čvrstom stanju. Šteta je što Cetinje nema synopa u 18UTC, a nijesam siguran da je podatak za novonapadali snijeg od 06UTC dovoljan. Druga bitna karakteristika ove zime je mala razlika u temperaturi planinskih krajeva na sjeveru i jugu. Čak su kotline na sjeveru, uz preovalađujuće južno strujanje, a iza visoke dinarske barijere bile isfenirane, pa smo imali rijetku situaciju da su Pljevlja temperaturno bila na nivou Nikšića i Cetinja, iako su uobičajeno značajno hladnija. Poređenje srednjih dnevnih temperatura Kolašina i Cetinja tokom ove zime pokazuje solidnu ujednačenost koja odgovara razlici u nadmorskoj visini, bilo je vrlo malo dana sa značajnom razlikom:
![](http://www.abload.de/img/kolasin-cetinjesrednjdaura.jpg)
Srednja zimska temperatura (bez ove zadnje dekade februara) iznosi: Kolašin -0.6°C, Pljevlja 0.4°C, Cetinje 1.0°C, Nikšić 1.7°C. Šta, u stvari, ovim hoću da kažem - temperaturne prilike su bile slične većim dijelom zime na istoj nadmorskoj visini i na sjeveru i na jugu. Naravno svaka, pojedinačna vremenska situacija je priča za sebe, svaki ciklon ima svoje osobenosti, ali da li je pretjerano ako mislim da su najviše zone Orjena imale procentualno učešće snijega u ukupnim padavinama makar na nivou Kolašina?
![:78:](http://195.66.163.23/forumi/Smileys/smajlici1/078.gif)
Laičko pitanje - da li ćete prije očekivati snijeg na Zubačkom Kablu ili u Kolašinu? Ja sam uvjeren da je u najvišoj zoni Orjena procenat snijega u ukupnim padavinama mnogo bliži žabljačkom, nego kolašinskom (pogotovo za najviše vrhove iznad 1800m).
Štos je što je i onih kolašinskih 41% dovoljno za 10m novog snijega.*
novi snijeg se mjeri jednom ili dvaput dnevno (06UTC i eventualno 18UTC, naše glavne stanice mjere dva puta dnevno) na dasci bijele boje kvadratnog oblika, dimenzija 50x50cm - koja se utisne na površinu snijega i nakon mjerenja otrese i opet postavi... naravno, kada padne snijeg na kopno tlo, visina novog snijega u mjernom terminu je jednaka ukupnoj visini snijega.