I NA JADRANU MOGUĆ DESETOMETARSKI CUNAMI!
Ne postoje matematički izrazi, ni vremenske dosljednosti da bi se moglo reći o nekoj učestalosti u kojoj se potresi događaju, no kad se dogodi i ako mu je epicentar u moru, doći će i do cunamija. Cunami koji je poharao Japan imao je brzinu od 350 kilometara na sat, pa je od epicentra udaljenog 130 kilometara, do obale stigao za dvadesetak minuta. Je li ovakav razoran cunami moguć i na Jadranu?
“Talasi koji nastaju u Jadranu ipak su manji nego oni u Pacifiku, prvi razlog je taj da su magnitude potresa s kojima se ovdje suočavamo manje nego tamo, to znači da u ovakvim magnitudama kao što su devet nastaju puno veći valovi nego u Jadranu, gdje procjenjujemo da su maksimalne magnitude oko sedam”, ističe prof. dr. Mirko Orlić, okeanolog i vodeći hrvatski stručnjak za cunamije s Geofizičkog zavoda Prirodoslovno-matematičkog fakulteta.
U svom početku, cunami je na otvorenom moru visok tek jedan metar, pa ga, na primjer, brod koji plovi gotovo i ne osjeti. No, svoju razornu snagu dobija postupno, približavajući se k obali.
Istorija bilježi barem desetak jadranskih cunamija, ističe Orlić, te dodaje da je najveći koji se dogodio bio 1672. na italijanskoj strani, kada je visina bila čak desetak metara; onda, dosta je velik cunami zabilježen 1667. kod dubrovačkog potresa, procjenjuje se da mu je visina bila pet do šest metara.
“Talas na otvorenom moru, dakle, ima malu amplitudu oko jednog metra, talasna dužina mu je oko 100 km, međutim kad se približi obali, on ulazi u područje malih dubina i zbog toga mu brzina opada, smanjuje mu se talasna dužina, a visina raste, i to je način da od talasa koji je bio relativno mali na otvorenom moru i potpuno bezopasan, nastane talas od nekih 10 metara kakav se dogodio i u Japanu”, ističe Orlić. Ipak, jadranski cunami ne bi trebao biti razoran poput pacifičkog, jednostavno zbog maksimalne magnitude potresa.
“Ja bih rekao, kad je riječ o Jadranu, početne amplitude su manje, to je dobra vijest; još jedna dobra vijest je ta da je naša obala relativno strma, znači taj proces koji tipično znači da talasi jako narastu, puno je manje izražen na našoj strani nego recimo na italijanskoj, koja je blaže položena, a loša vijest je ta da je cijeli bazen mali, to znači da se unutar par sati talas proširi po čitavom bazenu i da je vrijeme za reakciju relativno kratko”, istaknuo je Orlić.
Preuzeto sa BARinfo
