Author Topic: Šta, zašto, kako...?  (Read 28831 times)

Offline Admin

  • Administrator
  • Sr. Member
  • *
  • Posts: 3709
Šta, zašto, kako...?
« on: December 02, 2009, 14:43:07 »
Izabrah gornji naslov, jer bi primjera radi "Mala škola meteorologije" daleko više obavezivala i u pogledu izbora tema, formulacija, sistematičnosti...

Za početak evo par riječi o atmosferskom frontu.

Pojam atmosferskog fronta je uveo Jacob Bjerknes, sin  poznatog matematičara Vilhelma Bjerknesa, 1918. godine.
Najjednostavnije rečeno atmosferski front je uska zona koja dijeli dvije različite vazdušne mase u kojoj se vrijednosti meteoroloških parametara naglo mijenjaju. Ako se dvije različite vazdušne mase dodiruju postojaće na dodirnoj površini skok u potencijalnoj energiji, a sve kao posledica različitog termičkog stanja tih vazdušnih masa, samim tim i različite gustine, odnosno potencijalne energije.
Intenzitet atmosferskog fronta se može izraziti horizontalnim gradijentom temperature, odnosno "brzinom" promjene temperature u horizontalnom pravcu.
Ako se horizontalni gradijent temperature duž neke linije povećava više nego na bilo kom drugom mjestu u oblasti onda tu imamo frontogenezu, odnosno stvaranje ili jačanje fronta. Onamo gdje se horizontalni gradijent temperature smanjuje, odnosno front slabi, imamo frontolizu.
...

Ukoliko neko drugi to ne učini (bio bih mu zahvalan) moraću ja napisati par riječi o vazdušnim masama, hladnom i toplom frontu.
« Last Edit: December 02, 2009, 14:45:06 by Admin »

Offline Miloš

  • Sr. Member
  • *****
  • Posts: 5686
Re: Šta, zašto, kako...?
« Reply #1 on: December 02, 2009, 17:51:11 »
Ukoliko neko drugi to ne učini (bio bih mu zahvalan) moraću ja napisati par riječi o vazdušnim masama, hladnom i toplom frontu.

Drago mi je da smo se pokrenuli sa "mrtve tačke" po ovom pitanju... Nadajmo se da će ova tema na forumu biti dosta posjećena.
Biće mi zadovoljstvo da napišem par rečenica o hladnom frontu, i o olujnim nepogodama koje prate taj front. Ne mogu da obećam da ću taj tekst napisati već večeras, ali hoću kad budem imao vremena. :)

Offline Miloš

  • Sr. Member
  • *****
  • Posts: 5686
Re: Šta, zašto, kako...?
« Reply #2 on: December 02, 2009, 19:10:29 »
Pokušaću da napišem tekst o hladnom frontu, koji će biti razumljiv i za ljude van struke, da neke meteorološke pojmove objasnim "ovozemaljskim" riječima.
Često ćete na televiziji čuti da meteorolozi pominju da ćemo sjutra ili preksjutra biti pod uticajem fronta koji se primiče sa sjeverozapada, najčešće. Prvo na šta se asociramo kad to čujemo su kiša, pojačan vjetar i pad temperature. Hladni front je, zapravo, prednja ivica mase hladnog vazduha koja postepeno zauzima područje kojim je vladala topla vazdušna masa. Odnosno, to bi bio neki uski granični sloj između tople i hladne vazdušne mase.
Pored kiše i pojačanog vjetra, hladni front obično prate i olujna nevremena. Zašto ? Hladni vazduh koji napreduje je gušći od toplog vazduha, tako da dolazi do prinudnog podizanja toplog vazduha (konvekcija). Ukoliko je prisutno dovoljno vlage u vazduhu, može doći do formiranja konvektivnih oblaka, kumulusa i kumulonimbusa, koji prouzrokuju pljuskove i grmljavinu. Ovako bi dolazak fronta izgledao na slici:



Logično, za vrijeme prolaska fronta dolazi do naglog pada temperature. Naravno, i vazdušni pritisak je u padu za vrijeme prolaska fronta.
U našim krajevima, hladni frontovi obično u toplijim mjesecima dolaze sa sjeverozapada i zapada u sklopu ciklona sa centrom negdje iznad sjeverne Evrope.
Obično se kao naznake fronta pojave prvo cirusi, zatim i cirostratusi, koji su u sklopu nakovnja kumulonimbusa, koji su se formirali negdje na frontu. Front se uvijek obnavlja, i prilikom "gašenja" starih kumulonimbusnih ćelija, dolazi do formiranja novih ćelija. U slučaju da se više ćelija formira u neposrednjoj blizini, može doći do njihovog spajanja i tako nastaju višećelijske nepogode i linije nestabilnosti koje su vrlo često vezane za hladni front. Linijama nestabilnosti obično prethodi olujni vjetar, a može doći i do formiranja tzv. arcus oblaka. Da ne bih objašnjavao kako izgledaju takvi oblaci, evo jednog tipičnog primjera što sam uslikao ovog ljeta u Beogradu:



Najsloženiji oblik nepogode se superćelijske nepogode, ali one nisu isključivo vezane za hladni front.
Ono što je zanimljivo, još da kažem da, i pored toga što hladni vazduh prodire sa sjeverozapada, smjer kretanja oblačnosti vrlo često zna da bude sa jugozapada. Eto, da ne bi došlo do zabune ukoliko vidite oblake kako sa juga prelijeću nebo, neposredno prije jačeg zahlađenja. Ovako izgleda front na meteorološkim sinoptičkim kartama:



Toliko za sada.  :) Ako se sjetim još nečega što bi bilo zanimljivo da kažem, dopuniću tekst..

Madjo

  • Guest
Re: Šta, zašto, kako...?
« Reply #3 on: December 02, 2009, 20:42:03 »
Super,Milose!
A ja cu ukratko da kazem da se frontovi dijele na hladne,tople i okludovane.Na sinoptickim kartama se ovako oznacavaju:
-hladna sa plavom bojom,na polukruznoj liniji se nalaze trouglici
-topla sa crvenom bojom,na polukruznoj liniji se nalaze mali polukrugovi
-okludovana sa ljubicastom bojom,na polukruznoj liniji se nalaze i trouglici i polukrugovi
  Topli front je nadiranje toplog vazduha nad podrucjem na kojim se nalazio hladan vazduh.Obicno je vezan za ciklon i nalazi se na prednjem dijelu ciklona.Nadiranje toplog fronta se desava kada se brzina strujanja u toplom vazduhu poveca u odnosu na hladni vazduh i naravno samim kretanjem ciklona.Ugao tople frontalne povrsi je blago nagnut prema povrsini Zemlje i tom prilikom se uz povrs uzdize topliji vazduh koji formira slojaste oblacne mase iz kojih pada kisa.
 Priblizavanje toplog fronta je popraceno padom pritiska,porastom temperature vazduha u vise slojeve.
 Prolaskom toplog fronta padavine oslabe,a pritisak se blago poveca.
    Okludovani front je front ili prostor koji dijeli dvije hladne vazdusne mase tokom popunjavanja i odmicanja ciklona ili zadnjeg stadijuma zivota ciklona.Ranije se mislilo da on nastaje sudarom tople i hladne mase,ali to nije tacno.
Ako sam nesto propustio,dopunite.

Offline Miloš

  • Sr. Member
  • *****
  • Posts: 5686
Re: Šta, zašto, kako...?
« Reply #4 on: December 02, 2009, 21:01:03 »
E to mi se sviđa, kad se međusobno dopunjavamo i doprinosimo da tekstovi budu što kvalitetniji i raznovrsniji... :)
Biće još dosta tema iz meteorologije o kojima ćemo moći ovdje da pišemo.
 ;)

Madjo

  • Guest
Re: Šta, zašto, kako...?
« Reply #5 on: December 02, 2009, 21:07:33 »
I mene takodje,a vidim da ti imas dobro znanje.Svaka cast!

Offline Cirius

  • Urednik
  • Sr. Member
  • *
  • Posts: 3693
Re: Šta, zašto, kako...?
« Reply #6 on: December 02, 2009, 23:01:58 »
Odlicno !  
Cesto vidite poznate rotirajuce strukture na mapama, tj podrucje niskog pritiska ili ciklon. Na umjerenim sirinama nisu toliko impresivni kao u tropima, to je zato sto nije ista kolicina energije i sile koje ih pokrecu. Ako zamislite podrucje niskog pritiska kao nizi dio izmedju dva talasa na vodi, dobicete dobru sliku kako to izgleda u atmosferi. Okolno podrucje tezi da ispuni taj prostor, zbog toga obicno ubrzu nastaju procesi koje prepoznajemo kao horizontalne ili vertikalne kretnje, zavisno od jos nekih mikrofaktora, uglavnom - nestabilnosti.  Ukoliko je razlika u pritiscima veca ("dublji" prostor izmedju talasa, tj ciklon), dobicemo, isto kao i na vodi u vrtlozima, kruzna kretanja, jer je to po fizici najizbalansiraniji nacin upotpunjavanja jednog prostora dodatnom masom iz prostora gdje je veci pritisak.  Na sjevernoj hemisferi ta kruzna kretanja su suprotna pravcu kretanja kazaljki sata, zbog Korelijusovog efekta - koji je vrlo jednostavan za obijasniti, odmah: Zemlja se krece s lijeva na desno,  od zapada prema istoku (zato nam izgleda da Sunce ide sa istoka na zapad), sila te rotacije je najjaca na ekvatoru, gdje je Zemlja najsira, tu se i krece najbrze. Stoga, na sjevernoj hemisferi, djelovi koji su juzno tj blize ekvatoru teze da prate tu kretnju vise nego sjeverni, na koje manje utice. U pitanju su nijanse, ali kad se pomnoze sa ukupnom masom vazduha koji je u pokretu, sasvim su dovoljne da odluce na koju stranu otpocinje kruzno kretanje (u trenutku kad pocinje ce to biti odluceno, zavisno gdje je, bez obzira na kasnije kretanje u odnosu na ekvator) Isto tako su na juznoj polulopti kretnje u pravcu kazaljki sata.  Taj efekat mozete vidjeti kad se vrtite na ringispilu sa nekim prekoputa vas, pa bacite loptu u pravcu njega. Lopta nece ici direktno ka njemu, vec ce imati blago odstupanje suprotno od vaseg kretanja, sto bude dalja od vas. Kako su cikoni cesti na mjestima sudara tople i hladne mase, usled niskih pritisaka na tim pozicijama, dio tople mase, prateci kruzna kretanja masa oko oka ciklona, zalazi duboko sjeverno (na nasoj polulopti) u hladnu masu u istocnom dijelu, dok u zapadnom se hladna masa uvlaci juzno u toplu, obije idu duboko prije nego se stope, tj integrisu temperaturno u okolinu. Zato cesto prvo dodje topli front, pa neko vrijeme iza njega hladni, mada mi nemamo tako jake i definisane ciklone da bi te razlike bile bas jasne ponekad ..  kod nas je dubina ciklona obicno ne niza od 980 mb, dok "kapitalci" sa Atlantika imaju u centru svega po 950 mb ponekad, a u tropima poslednja oluja koju sam pratio na Pacifiku je 'ladno imala nekih 925 mb, i to ne na vrhuncu ...  zamislite snagu vrtloznih kretanja u uraganima onda ..  
Ako sam sto izostavio ili pogrijesio u pokusaju maksimalne banalizacije, ispravite ...
« Last Edit: December 02, 2009, 23:05:02 by cirus »
~ ... must be lost to explore the unknown ~

Offline Miloš

  • Sr. Member
  • *****
  • Posts: 5686
Re: Šta, zašto, kako...?
« Reply #7 on: December 03, 2009, 00:14:01 »
Cirus, zaista mi se dopao način na koji si opisao opštu cirkulaciju atmosfere, naročito opis uticaja Koriolisove sile... ;)

Šta još da kažem, osim da se nadam da će ovakvih tekstova biti što više na forumu.  ;D

Offline Cirius

  • Urednik
  • Sr. Member
  • *
  • Posts: 3693
Re: Šta, zašto, kako...?
« Reply #8 on: December 03, 2009, 08:09:03 »
Cirus, zaista mi se dopao način na koji si opisao opštu cirkulaciju atmosfere, naročito opis uticaja Koriolisove sile... ;)


Hahahahah ...  primijetio sam da mi zvuci previse nesto ...  poput starog rimskog senatora   :D     ....  ali nije bas dobro, moze se sad steci utisak iz ovoga da se frontovi formiraju samo u ciklonima, a ja nemam vremena da tu dodam nesto, al' cu vidjeti kasnije ..

Dakle, front moze biti i (jednostavnije) nadiranje jedne vazdusne mase, usled anticiklonalnog polja (visoki pritisak), u prostor sa manjim pritiskom. Ovi frontovi generalno nemaju "buran" nastup kao kod ciklona, ali cesto predstavljaju najavu trajnije promjene vremena, tj smjene vazdusnih masa, nego cikloni. To nam se desilo u oktobru, kad je temp pala za 15-25 stepeni prakticno za dan i po. Ukoliko se taj prodor odvija koridorom izmedju dva polja visokog pritiska, ili istocno od jednog visokog grebena (takodje donekle situacija iz oktobra), onda nastupa brze (oko anticiklonalnih podrucja, vazdusna kretanja su suprotna ciklonalnim, usled ranije pominjanih sila i po logici zupcanika, laicki receno, tako da hladni front koji dolazi sa sjevera biva ubrzan i usmjeren ...  suprotno za topli front), sa svim zanimljivim efektima takvog naleta   :)
Sad, postoje neke zakonitosti u pozicioniranju odredjenih sistema u zavisnosti od drugih, npr kad jedno vece polje anticiklona u svom donjem lijevom i donjem desnom dijelu gledano na karti (jugozapad i jugoistok) "drzi" par nestabilnih polja niskog pritiska, tzv blocking  koji je Branko pominjao, i set drugih pojava, fino objasnjivih, o kojima bih i ja volio znati vise i, prije svega, zasto, ali to ce morati neko sa daleko jacim obrazovanjem iz te oblasti da nam priblizi   ;)
« Last Edit: December 03, 2009, 10:14:00 by cirus »
~ ... must be lost to explore the unknown ~

Madjo

  • Guest
Re: Šta, zašto, kako...?
« Reply #9 on: December 03, 2009, 11:37:13 »
Bravo,cirus.Odlicno objasnjenje,vrlo lagano i priblizeno maksimalno.
Jedino cu dodat da se hladni front zove hladnim ako prelazi preko oblasti sa toplijim stanjem atmosfere.Ali nije uvjek tako.Ako hladan front napreduje prema nama u sklopu ciklona,prelazi preko nase oblast koja je takodje hladna ili su razlike male,manje su razlike stanja dvije mase i njihova potencijalna energija,znaci uglavnom nema grmljavinskih pojava i naglog pada temp.U tim slucajevima pada umjeren snijeg u unutrasnjosti.
Takodje bi bilo lijepo opisati situacije kada pada obilni snijeg na jugu,tj ciklogenezu u Jadranu.

Offline Admin

  • Administrator
  • Sr. Member
  • *
  • Posts: 3709
Re: Šta, zašto, kako...?
« Reply #10 on: December 04, 2009, 17:01:10 »
Još par riječi o frontovima i kartama.

Kad se uspostavi translatorno kretanje (izohipse prave linije, kojima se ne mijenja međusobno rastojanje) onda se gradijenti temperature ne mijenjaju pa samim tim ni intenzitet fronta. No, ako ima deformacija polja strujanja onda dolazi i do  frontogeneze ili frontolize.

Pogledajmo najprije šta se može dogoditi u divergentnom polju strujanja, odnosno u polju u kome se strujnice razilaze.

gdje su strelicama prikazane strujnice, a isprekidanim crvenim linijama izoterme. Očito, na denoj slici gore izoterme se nagomilavaju, što znači da je veći temperaturni gradijent. Dakle, imamo frontogenezu.

Na ovoj slici vidimo dakle strujnice uzrokuju povećanje udaljenosti (slika desno) izotermi, odnosno smanjenje gradijenta temperature za koji smo već rekli da je mjera intenziteta fronta. Dakle, imamo frontolizu.

Do frontogeneze, odnosno frontolize može doći i u konvergentnom polju strujanja

I ovdje su strelicama prikazane strujnice (na kartama odgovaraju geostrofskom vjetru, paralelne su izohipsama i vjetar je jači što su strujnice međusobno bliže). 


Dakle, ne morate pamtiti definicije o tome gdje front jača ili slabi, dovoljno je da umijete da gledate i vidite da li vjetar nagomilava izoterme ili ih pak udaljuje jednu od druge.
« Last Edit: December 06, 2009, 13:20:14 by Admin »

Offline markonato

  • Jr. Member
  • ***
  • Posts: 155
Re: Šta, zašto, kako...?
« Reply #11 on: January 14, 2010, 01:07:25 »
Ako nije neki problem,moze li neko da napise sta znace ove oznake i kako se one tumace i citaju?

Posto vidim skoro na svim kartama koje se prikazuju postoje te oznake a nemam pojma sto znace...

Temp. 850hPa

z500-PRMSL

I vi ih dosta spominjete a ako ima negdje na natu tumacenje karata neki tekst ili tako nesto recite da naucim i ja po nesto :)

Offline Rade

  • Urednik
  • Sr. Member
  • *
  • Posts: 1323
Re: Šta, zašto, kako...?
« Reply #12 on: January 14, 2010, 02:01:56 »
Mislim da je ovo odgovor na sva tvoja pitanja:
http://www.serbianmeteo.com/smf/index.php/topic,1714.0.html

Offline Cirius

  • Urednik
  • Sr. Member
  • *
  • Posts: 3693
Re: Šta, zašto, kako...?
« Reply #13 on: January 14, 2010, 02:11:54 »
Ukratko ..   500 hPa je stanje vazduha (pritisak se tu obicno gleda) na nekih 5 km visine (manje vise),  to je osnovni nivo koji se gleda, dobar je za analizu kretanja vecih vazdusnih masa, ciklona  (obicno je dat i pritisak u "prizemlju" na istoj karti, linijama (izobarama), a stanje po visini bojom,  pa se moze gledati otklon visinskog ciklona, npr, jer ciklon u prizemlju prati visinski i mozes predvidjeti tako brzinu, eventualno punjenje (nestajanje) ili produbljivanje istog).  Kad se ne kaze nista, onda se misli na tu kartu od 500 mb, ili hPa, mozda ispravnije ..  osnovno i donedavno jedino "oruzje" meteorologa, o tome je admin ispricao jednu zanimljivu anegdotu ovdje, a bez sumnje ih zna jos ..   :D
850 hPa je karta stanja vazduha na oko 1500 mnv, zeru visocije ako je pritisak visok ili malo nize ako je nizak ..    uglavnom gledamo temperaturu, a relevantan je i vjetar na toj visini, laicki receno: dovoljno visoka da bude homogena, uglavnom joj ne smetaju orografske prepreke (planine, brda ..), i dovoljno niska da predstavlja jos dosta "gust" vazduh, blizak prizemlju, velik procenat svih padavina se formira na ovoj visini ..  npr, ako ti je ona u minusu, moguc je snijeg, susnjezica, ...  ali ako si u Pg ili primorju npr, onda ti treba jos ponesto u "prizemlju", ona je samo pocetni uslov, i za pravi hladni jugo kod nas ona cuvena linija koja predstavlja nulu po toj visini treba da "pojede" Italiju i Jonsko more ..  pa i tada duboki (jaci) ciklon moze da povuce topliji vazduh sa vece distance sa juga.  Cesto kazemo "po visini" misleci na taj nivo, mada to nije bas ispravno, jer je to najnizi nivo koji se regularno gleda, ali sad se ustalilo i gotovo.
Vidjeces mozda i da se pominju karte od 700 hPa (3000 mnv, manje vise), ali uglavnom tokom ljeta i proljeca. One su medjupojas dobar za analizu vertikalnih pokreta vazduha (zato se slabo koriste preko zime i jeseni, slabo zagrijavanje povrsine), kad se trebaju predvidjeti lokalne, kratke oluje uglavnom popodnevne, kad se termali "ujedine" posle visecasovnog jakog zagrijavanja tla. Inace su dosta teske za predvidjet'.  Vidjeces po tim kartama kako se vazduh dize ili spusta mnogo gusce po karti, izduzene oblasti su cesto frontovi, koji se dobro vide i drugim kartama, ali tackaste, manje zone sa jakim vertikalnim pokretom vazduha imaju dobru predispoziciju da "probiju" visi vazduh i formiraju kumulonimbuse, cuvene nakovnje, nosioce oluja, i ako stvari krenu ...  celija, linija celija, supercelija, grada, tornada itd.  Vrlo opasne pojave za avio saobracaj, vertikalni pokreti, danas se posebne stanice bave iskljucivo njima na vecim aerodromima.
Imas i karte na 300 i 200 hPa, 7-9 km cini mi se ..  vrlo visoka stanja, 300 se koristi zimi vise, a ljeti 200, razlicit volumen vazdusne mase valjda ..  gleda se vjetar tj pokreti vazdusnih masa, generalno korisne kad se mijenja tip vremena nad jednim prostorom, vidjeces kako zaobilaze grebene i "savijaju" oko ciklona, kao i prizemnije mase, samo "galantno"   :D   cesto prethode pokretima na nizim spratovima ..  konacno, tamo se cesto i ukazu prve doline, narocito jace, samo ne precizno da bi se prognoza stanja u prizemlju oslonila na to ..
Eto, divlje i necenzurisano, slobodno za nadogradnju i ispravke   :)
~ ... must be lost to explore the unknown ~

Offline markonato

  • Jr. Member
  • ***
  • Posts: 155
Re: Šta, zašto, kako...?
« Reply #14 on: January 14, 2010, 08:34:36 »
Zahvaljujem na brzom odgovoru  :)

Sad mi je mnogo jasnije...

Madjo

  • Guest
Re: Šta, zašto, kako...?
« Reply #15 on: May 03, 2010, 14:02:07 »
Zapostavismo malo "nauku" ...viđeću ovih dana da napišem ponešto o oblacima,sa sličicama :)

Madjo

  • Guest
Re: Šta, zašto, kako...?
« Reply #16 on: June 04, 2010, 01:44:50 »
Progovoriću kao što sam obećao dvije riječi o oblacima.

Prvo i osnovno- Što su to oblaci ?

Oblaci su jasno vidljive skupine kapljica vode i leda koje su nastale uzdizanjem i hlađenjem toplog i vlažnog vazduha u atmosferu.Vodene površine,usljed zagrijavanja sunca,isparavaju i zagrijan,vlažan vazduh se uzdiže u visine.Kada se uzdigne do hladnijih slojeva atmosfere,naglo se hladi i vodena para se pretvara u vrlo sitne kapljice vode ili leda.Ukoliko se ovaj proces stalno ponavlja nad nekim područjem u kratkom vremenskom periodu,dolazi do nagomilavanja i stvaranja oblačnosti.

Manje-više ove stvari znamo svi i tu nema neke romantike.Ono što je najinteresantnije je podjela oblaka i karakteristike.
Zato što se svi oblaci ne nalaze na istoj visini možemo ih podijeliti na visoke, srednje i niske.
Visoki oblaci su cirusi,cirostratusi i cirokumulusi.Pošto se nalaze na visinama iznad 6000 metara đe je temperatura izuzetno niska sastavljeni su od kristala leda i zato imaju prepoznatljivu blijedo bijelu boju.Oni ne daju padavine.

Cirus (Ci)


Cirostratus (Cs)


Cirokumulus (Cc)

                               
Srednji oblaci su altostratusi i altokumulusi.Nalaze se na visinama između 3000 i 6000 m,gornji dio im je sastavljen od kristala leda a donji od vode i zato im je uvjek donja baza oblaka tamnije boje.Iz njih nema padavina.

Altostratus (As)


Altokumulus (Ac)


Niski oblaci su stratusi,stratokumulusi,nimbostratusi,kumulusi i kumulonimbusi.
Stratusi su bjelosivkasti oblaci sastavljeni od vodenih kapljica,gornja baza im rijetko prelazi 1000 m,kao tepih prekrivaju cijelo nebo i donja granica im je ravnomjerna.Ne daje padavine,nerijetko se spušti gotovo do tla i onda ga nazivamo magla.
Stratus (St)


Stratokumulusi su okrugli i tamniji su od stratusa.Nalaze se na 1500 m.Ne daju padavine.
Stratokumulus (Sc)


Nimbostratusi su debeli i gusti oblaci.Gornja baza im nerijetko zna biti iznad 5000 m i sastoje se od kristala leda i bijele su boje,dok donja baza oblaka zna biti ispod 1000 m i nešto tamniji.Daje dugotrajne padavine,kišu ili snijeg,umjerenog inteziteta.
Nimbostratus (Ns)


Kumulusi su okrugli ili valjkasti oblaci sastavljeni od kapljica,nalaze se od 500 do 2000 m visine,gornji dio im je izvučen i bijele boje a donji dio ravan i uvjek je tamne boje.Nastaje svuđe đe su vertikalana strujanja vazduha ili uopšteno u svim slučajevima nestabilnosti(ljeti nad zagrijano tlo,kod advekcije hladnog vazduha nad toplo tlo).Kumulus,ukoliko je veći,može da da kratkotrajni pljusak i to uglavnom ljeti.
Kumulus (Cu)


Kumulonimbusi su gusti i teški oblaci izuzetno izraženog vertikalnog razvoja.Nastaju slično kao kumulusi, s tim što mu je gonja baza sastavljena od kristala leda i prelazi nekoliko km u visinu.Karakterističan je izgled gornjeg dijela koji podsjeća na nakovanj.Donja baza se spušta do 300 metara,sastavljena od vodenih kapi.Često ga zovu i olujni oblak-uglavnom ljeti donosi lokalno nevrijeme kontinentalnim krajevima.Daje obilnu kišu, grad, snijeg,sijevanje i grmljavinu,a nerijetko ga prati i jak vjetar.
Kumulonimbus (Cb)

« Last Edit: June 04, 2010, 01:56:04 by Madjo »

Offline vanja

  • Urednik
  • Sr. Member
  • *
  • Posts: 3944
  • 🔵⚪💙⚪🔵
Re: Šta, zašto, kako...?
« Reply #17 on: June 08, 2010, 18:44:12 »
madjo u zadnje vrijeme su otkrili neke nove oblake
ne znam im pravo ime na nasem al na engleskom se zovu Mesoscale convective system (MCS) VIKIPEDIJA LINK: http://en.wikipedia.org/wiki/Mesoscale_convective_system mada pise sve na engleski

a evo ovdje i slike kako oni izgledaju :





radarski signal sa mjesta dje su snimljeni oblaci:




podeblji tekst o njima je ovdje zajedno sa ovim i jos nekim slikama (na poslu sam na propalom racunaru pa je bolje da dam ovdje link  ;D  )


http://www.accuweather.com/blogs/weathermatrix/story/32460/mesoscale-convective-system-causes-asperatus-clouds.asp?partner=facebook

Madjo

  • Guest
Re: Šta, zašto, kako...?
« Reply #18 on: June 08, 2010, 21:26:22 »
uh dobre slike
Ja sam naveo 10 najosnovnijih vrsta oblaka, imaju i svoje podvrste,prelazne oblike.

Offline Miloš

  • Sr. Member
  • *****
  • Posts: 5686
Re: Šta, zašto, kako...?
« Reply #19 on: June 11, 2010, 13:26:31 »
Bravo Mađo, dobar tekst, odličan izbor slika ! :)

Samo nešto moram da te korigujem. Naime, ovo što si naveo nisu osnovne vrste, već rodovi oblaka. Pored 10 rodova, postoji još 14 vrsta, 9 podrvrsta, i 9 dopunskih odlika oblaka, da bi mogli što detaljnije da se klasifikuju. Ako hoćete, mogu napisati par riječi i tome. :)

Madjo

  • Guest
Re: Šta, zašto, kako...?
« Reply #20 on: June 11, 2010, 14:08:16 »
Fala Mića. :)  Slike su manje-više sve iz mojeg mjesta,nema oblaka koji se ođe ne pojavi ;)

Bilo bi lijepo da napišeš nešto.

Offline Miloš

  • Sr. Member
  • *****
  • Posts: 5686
Re: Šta, zašto, kako...?
« Reply #21 on: June 11, 2010, 14:45:02 »
Važi, napisaću kad stignem. Ima jako puno vrsta, podvrsta i dopunskih odlika, pa ću izdvojiti neke najzanimljivije.

Madjo

  • Guest
Re: Šta, zašto, kako...?
« Reply #22 on: July 27, 2010, 17:05:15 »
Evo par sličica za kolege koji ne znaju kako izgledaju mamatusi.Slike sam ufatio prije desetak dana.








Offline ehtelion

  • Sr. Member
  • *****
  • Posts: 1540
Re: Šta, zašto, kako...?
« Reply #23 on: July 27, 2010, 18:38:21 »
ja ove mamatuse nikad vidio nijesam. a ovi novootkriveni mi vise djeluju kao proizvod HDR tehnike nego varijacije prirode :)

a tekst je odlican madjo, ja ucio u gimnaziju nijesam, pa nisam imao pojma koji su koji:)

Offline Al3k5aNd4R

  • Hero Member
  • ****
  • Posts: 792
  • IG: @alexandarsh.me
    • Alexandarsh točka Me :)
Re: Šta, zašto, kako...?
« Reply #24 on: December 09, 2010, 20:28:09 »
kako nastaju ova strujanja i vjetar? sta cera vazduh da se ovako zalece? tj. sta ga pokrece?
❄❄❄ --> Podgorica <-- | ❄❄❄ |My gallery on 500px | Mačka mala | ❄❄❄