Evo nešto kvalitetnijeg prijevoda:
Uprkos više nego obećavajućem početku, zima 1988/89 pripada nizu (trojci, trijadi) neuobičajenih zima u periodu 1987-1990. Biće zapamćena kao najgora zima, zima magli na sjeveru i vječito očekivanih kiša koje nikako nijesu dolazile.
Prvi polarni udari početkom novembra su tumačeni kao znak potencijalno vrlo hladne i sniježne zime. Potvrda ovakve ideje je došla u prvoj polovini decembra sa moćnim upadom hladnog, sibirskog vazduha koji je posebno uticao na centralne i južne predjele donoseći snijeg ravnicama Jadranskog regiona, a povremeno i krajnjem jugu, kao u slučaju kratke sniježne epizode u Napulju.
Poslije ovoga ništa - zbog polja visokog suptropskog vazdušnog pritiska koji je od polovine decembra pa čak do početka marta uticao na veliki dio Centralne i Zapadne Evrope i Mediteran, sa izuzetno visokim vrijednostima vazdušnog pritiska. Ljepota od 1044hPa u januaru je vrijednost ljetnjeg Azorskog anticiklona i tokom zime se očekuje samo u ledenom anticiklonu ruskih ravnica.
Krivica za ovo je neuobičajena orijentacija jet streama u srednjim i višim zonama troposfere. Jet stream se uspostavio i raširio od zapada ka istoku sa maksimumom između Engleske i Sjeverne Evrope. Najveći poremećaji su mjesecima putovali od Lamanša ka istoku, dok je Zapadna i Centralna Evropa bila pod uticajem polja visokog vazdušnog pritiska. Posljedica je suva zima, bez snijega u Alpima i bez kiše u ravnicama, sa temperaturama iznad normale posebno u planinama, i to kada su u pitanju i maksimalne i minimalne temperature.
Ovo je jedinstvena anomalija jer je nedostatak padavina na Sjeveru praćen upornim odsustvom kiše na Jugu, što se nije dešavalo u nekim drugim slučajevima, kao recimo zime 2002/03. Košmar za ljubitelje hladnoće i snijega, ali još gori košmar za poljoprivrednike kao i sve građane koji su bili prinuđeni da udišu zagađeni vazduh uz maglu i sumaglicu skoro tri neprekidna mjeseca.Termini Sjever i Jug bez dodatne odrednice se odnose na Italiju, da ne bi bilo krivo protumačeno...
U Alpima je to sigurno bila najgora sniježna zima u istoriji meteo osmatranja. Koliko je bila loša može da posvjedoči podatak da je čak jedna Kredarica na 2514mnm bila bez sniježnog pokrivača u periodu
16-22.februar!!! Nešto slično se nikada prije, ali ni poslije toga nije ponovilo. Takođe, super sniježni Vogel nije imao sniježnog pokrivača u periodu
09.januar-22.februar! Zavižan u Hrvatskoj je tokom januara imao maksimalnih 15cm snijega, a sniježnog pokrivača nije bilo u periodu
08-24.februar.Međutim, nešto istočnije nije bilo tako - ova zima se u našim planinama nikako ne bi mogla nazvati lošom i malo sniježnom. Već pomenuti novembar koji je prethodio ovoj zimi je bio
najhladniji novembar u zadnjih 100 godina. Recimo Tsr je u Kolašinu bila
-2.1°C, u Pljevljima
-1.6°C, Sjenici
-4.5°C, na Kopaoniku
-5.4°C. Bilo je i dosta sniježnih padavina, pa su visoke planine već krajem novembra imale metarski snijeg koji je još bio podebljan već pomenutom sniježnom epizodom polovinom decembra. Ovo je stvorilo super podlogu kojoj kasniji dugotrajni anticklon nije mogao ništa.

Ovakve podloge, nažalost u Alpima nije bilo, pa otuda sniježna katastrofa. Cijelu tu zimu sam proveo na Jahorini, više sjeverne zone su polovinom decembra imale par metara snijega. Kasnije se on slijegao i lagano topio, ali dugotrajni anticiklon i obilje snijega su skijašku sezonu, za razliku od Alpa, činili fantastičnom!
